Sve je više izvjesno da bi se 8. studenog mogla ponoviti situacija s parlamentarnih izbora 2007. i da nijedan od dva velika koalicijska bloka najvjerojatnije neće dobiti apsolutnu većinu. Stoga će spas, odnosno ruke za mandat tražiti od trećih stranaka
Kome će se prikloniti stranke tzv. trećeg puta, sa sigurnošću će se znati tek nakon izbora, no neke su već sada do znanja dale gdje stoje i tko bi eventualno u postizanju većine mogao računati na koga.
Niti jedna stranka koja se dosad, barem donekle, izjasnila o tome kome bi mogla dati podršku neće to napraviti 'besplatno', odnosno dva velika bloka za podršku će morati ispuniti neke uvjete.
Ukoliko namjerava računati na podršku ORaH-a, IDS-a ili stranke Naprijed Hrvatska, koji su jasno dali do znanja da su skloniji lijevoj opciji, koalicija okupljena oko SDP-a prvo će morati ispuniti neke od njihovih uvjeta.
IDS je i prije odluke da će samostalno na izbore jasno dao do znanja da je za njega ključan projekt decentralizacije, ali posljednjeg tjedna dana SDP-u su dali novi uvjet. 'Nama je koalicija sa SDP-om prihvatljiva i priželjkujemo je nakon izbora. Ali odluka je na Milanoviću da vidi jesu li mu prihvatljivi crnokošuljaši. Za istim stolom ne možemo biti', poručio je jasno predsjednik IDS-a Boris Miletić.
Da će za SDP biti uvjeta, jasno je naznačio i njegov bivši član, a sada čelnik stranke Naprijed Hrvatska Ivo Josipović, odmah odaslavši odbijenicu HDZ-u. 'Skloniji smo lijevom i centrističkom dijelu naše političke scene. Što se tiče stranke Naprijed Hrvatska, mi smo toliko svjetonazorski različiti od HDZ-a da s njima ne možemo koalirati, a hoćemo li koalirati s nekom drugom opcijom, ovisi o tome je li spremna na reforme ili nije. Spremni smo biti i u oporbi, radije nego u vlasti koja je nespremna', poručio je Josipović.
ORaH-u su spremni dati podršku lijevoj opciji, no ne uključivanjem u koaliciju. 'ORaH ne planira poslijeizbornu koaliciju ni s kim, pa ni sa SDP-om. U slučaju da o ORaH-u ovisi raspisivanje novih izbora, spremni smo sjesti za stol s lijevom opcijom i pokušati dogovoriti programsku suradnju. Ukoliko uspijemo dogovoriti određene programske iskorake, onda ćemo eventualno takav sporazum dati na odlučivanje našim članovima i članicama stranke na unutarstranačkom referendumu. Ako bi oni potvrdili takvo nešto, nećemo ulaziti u koaliciju s lijevom vladom, nego ćemo podržavati manjinsku vladu kroz parlament', pojasnila je ORaH-ova Mirela Holy.
S druge strane, uvjeti će biti postavljeni i pred Domoljubnu koaliciju predvođenu HDZ-om. Da su ipak skloniji desnoj opciji nego SDP-u, dali su do znanja u stranci U ime obitelji - Projekt domovina.
'Nikako ne mislimo koalirati sa SDP-om i HNS-om, a što se tiče HDZ-a, da je HDZ radio onako kako je trebao, ne bismo trebali izaći na ove izbore. Postavili smo tri uvjeta za koaliranje - osnaživanje obitelji, promjenu izbornog sustava te učinkovito kažnjavanje korupcije. Prema tome, rado ćemo sjesti za stol i razgovarati s onim tko zadovolji ova tri uvjeta', poručili su Krešimir Planinić i Željka Markić iz stranke U ime obitelji.
Sklonija HDZ-u, kako je i sama priznala, i čelnica je Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić, no naglašava da postoji situacija u kojoj bi podršku dala i SDP-u. 'Kada bi slučajno SDP trebao nekoga, u slučaju da nam prijete ponovljeni izbori, ne bismo bili u Vladi, ne bismo htjeli biti dio Vlade, ne bismo htjeli da nas povezuju sa SDP-om, ali tjerali bismo ih da ispravno rade', rekla je Ruža Tomašić.
Dok su neki hrabro rekli koga su spremni podržati, mnogo je onih koji diplomatski predizborno ne žele ništa otkriti. Među njima je i MOST, koji ne želi koalirati ni s HDZ-om ni sa SDP-om, no čelnik stranke Božo Petrov ipak dodaje jedan 'ali'.
'Uvjeti za bilo kakav razgovor o postizbornoj suradnji ovise o spremnosti HDZSDP-a na reforme. Želimo ih provesti, a oni će dobiti suglasnost za formiranje vlasti jedino ako se slože s reformama za koje će imati točno određeno vremensko razdoblje', poručio je za tportal Petrov.
Sličnog stava je i HDSSB te će razgovarati s onime kome predsjednica RH povjeri mandat za sastav nove Vlade, pri čemu će tražiti ispunjenje uvjeta vezanih uz Slavoniju i Baranju, ali i vjerojatno poziciju ministra poljoprivrede.
Među neodlučne ubraja se i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, uvjeren da će upravo on sastavljati novu Vladu, a na pitanja o mogućim koalicijama uporno izbjegava konkretno odgovoriti.
Jasno se nisu, kao što je već tportal pisao, izjasnili ni manjinci dok je čelnik Reformista Radimir Čačić eventualnu podršku uvjetovao također razgovorom za stolom. 'Gospodin Josipović konstatirao je da je njegova pozicija potpuno lijeva. Naša nije, mi smo stranka centra. Naš zajednički temelj za izlazak na izbore su reforme i projekti koje smo definirali sporazumom. Ne pada nam na pamet misliti o lijevima ili desnima jer nemamo što misliti o njima. Očito je da će oni jako puno misliti o nama nakon izbora. Reći ćemo im: gospodo, izvolite, kažite što imate reći. A mi ćemo inzistirati na stvarima koje smatramo važnima. Naše ciljeve možemo realizirati i kroz kontrolu iz parlamenta i participacijom u budućoj Vladi', poručio je Čačić.
Jedini koji zasad, sudeći po izjavama, nisu spremni ni pod kojim uvjetima koalirati s HDZ-om i SDP-om su Živi zid i stranka
Pametno Marijane Puljak.
Da je već sada izvjesno to da će se moratisklapati postizborne koalicije, smatra i politički analitičar i profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Rimac.
'Postoji velika vjerojatnost da će nakon izbora trebati koalicija, no ne znam u kojoj mjeri i s koliko partnera. Nije isključeno to da nijedna od dvije velike stranke odnosno koalicije ne dobije većinu. U ovom trenutku svim manjim strankama je u interesu govoriti da neće ni s kim koalirati kako bi usmjerile glasače da obrate pažnju na njihov program. No nakon prethodnih izbora doživjeli smo niz interesnih koalicija koje nisu imale dodirnih svjetonazorskih i programskih točaka', kaže Rimac za tportal.
Što se tiče nagađanja o tome kome bi se treće stranke mogle prikloniti, Rimac kaže da je to trenutno teško procijeniti.
'To ovisi o procjeni tko je potentniji da sastavi Vladu. Tko bude procijenjen kao više izvjestan premijer, imat će više šanse da složi koaliciju', kaže Rimac.
No neke stranke, poput ORaH-a, već su rekle da nema šanse da podrže HDZ.
'Osnovni problem je to tko će od malih stranaka dobiti mandat. Broj tih koji će dobiti mandate bit će ograničen i glasači će se orijentirati samo na one za koje misle da imaju najviše šanse. Mislim da će i neka tradicionalna savezništva opet isplivati na vidjelo, neke koalicije koje su ranije sudjelovale u vlasti, a sada su stranke odlučile samostalno ići na izbore', poručuje Rimac za tportal.
