Osvrnuli su se na zasjedanje europskih biskupskih konferencija na temu 'Problematika obitelji i demografije u Europi' održano u Zagrebu krajem prošloga mjeseca, na kojem su bili predstavnici 47 zemalja. Jedino je Francuska pozitivan primjer,

rečeno je, i to zahvaljujući konstantnoj natalitetnoj politici i nemijenjanju zakona.

Na zasjedanju su iznesena razna izvješća, a bilo je riječi i o dokumentu za odgoj svećenika, o proslavi Dana obitelji, o Hrvatskom Caritasu, o Katoličkom socijalnom tjednu, o susretu mladih u Zadru, o dokumentu za laike koji je u pripremi, ali i o pokretanju procesa kanonizacije ubijenih svećenika u vrijeme totalitarnih režima 20. stoljeća. Mons. Devčić najavio je i današnji dolazak mons. DominiqueaMambertia, tajnika Svete Stolice s državama, koji će se sastati s biskupima i koji će u 18 sati i 30 minuta predvoditi misu u riječkoj katedrali Sv. Vida.

Krčki biskup i predsjednik Vijeća HBK za obitelj mons. Valter Župan izvijestio je da će se Obiteljski dan, koji je do sada održan u Rimu, Madridu i Sloveniji, održati 15. svibnja 2011. u Zagrebu. 'Svrha takvih održavanja je potvrda vrijednosti koje obitelji imaju na razini zajednica te da obitelji postanu svjesne svoje velike uloge jer je obitelj temeljna stanica društva. Ukoliko u obitelji vlada suglasje i sloga, to se izravno odnosi na dobrobit i na blagostanje društvene zajednice i države', rekao je mons. Župan.

Osim Obiteljskog dana, najavljeno je i održavanje 5. Hrvatskog socijalnog tjedna na temu 'Kultura rada', i to od 21. do 23. listopada 2011. u Zagrebu. 'Mi kao vjernici osjećamo odgovornost i na području socijalnih pitanja te želimo pokazati svoju kršćansku solidarnost i osjetljivost za te teme, osobito na području rada i radnika', poručio je mons. Vlado Košić, sisački biskup i predsjednik Komisije 'Lustitia et pax' HBK. Rekao je da će se susret Hrvatske katoličke mladeži, koji je ove godine održan u Zadru, održati 5. i 6. svibnja 2011. godine u Sisku.

Tema 'Pokretanje procesa kanonizacije ubijenih svećenika i redovnika u vrijeme totalitarnih režima 20. stoljeća' povjerena je gospićko-senjskom biskupu mons. Mili Bogoviću, koji se, kako je rekao, tom temom bavio cijeli život. Podsjetio je da je papa Ivan Pavao II. na pragu trećeg tisućljeća, kada je trebao odvagnuti što je vrijedno i najvrednije u proteklom vremenu, istaknuo mučenike te da njihov duh treba prenijeti u novo tisućljeće kako bi svaki čovjek bio sigurniji.

'Kada govorimo o našim stradalnicima u vrijeme komunizma, ne stavljamo naglasak na grozotu zločina, nego na veličinu žrtve', kazao je mons. Bogović, objasnivši da to nije nikakva hajka na one koji su se ogriješili o naš narod i crkvene ljude, nego nastojanje da se zahvale onima koji su zaboravljeni, koji su trpjeli, a nisu smjeli govoriti.

Rekao je i kako se traži način kako naći mjesto za žrtve iz rata čije kosti izviru iz zemlje, otkopava ih se i ne zna se kamo s njima. Mons. Bogović je predložio gradnju zajedničkog Hrvatskog groba za sve stradalnike koji još nemaju obilježen grob, i to u Udbini, pored nedavno izgrađene Crkve hrvatskih mučenika.