‘Pravilo, platiš jedan dobiješ dva, naročito vrijedi u vrijeme rasprodaja kad se za 'keš' u gotovo svakom dućanu može dobiti popust. Uskoro će ta potrošačka, butikaška pravila, biti ozakonjena i u prometu, na cestama i na sudovima’, rekao je Vukšić dodavši, međutim, kako to nužno ne znači da je sve butikaško loše.

Tako, kako je rekao, ako za dva prekršaja izvadiš iz novčanika 'keš' plaća se samo jedan. To znači dva za jedan i isplati se, ustvrdio je.

Replicirajući mu, SDP-ov Peđa Grbin rekao je kako se slaže s nazivom ‘butikašenje’ ako će on dovesti do više plaćenih sankcija, a manje postupaka.

Vukšić se zapitao i zašto se prekršaji ne naplaćuju shodno financijskoj težini prekršitelja. ‘Kad je gospodin Kerum 'nisko letio' po autocesti izvadio je 2.000 kuna i zapitao se 'zar tako malo?'‘, prisjetio se Vukšić.

Nezavisni zastupnik Damir Kajin založio se za to da sankcije budu ipak što niže jer, kako je kazao, gospodarska situacija u Hrvatskoj je mučna. ‘Upravo stoga institut ublažavanja kazne je najbolje što taj zakonski prijedlog nudi’, poručio je.

Ana Lovrin (HDZ) također je upozorila na problem sa smanjenjem visine kazne ako se ona odmah plati.

Kazna za svakog građanina mora biti jednaka, za svaku pravnu osobu, za svakog obrtnika bez obzira ima li on trenutno novaca ili nema, kazala je Lovrin. ‘Ali, na ovaj način se, de facto, umanjuje kazna, dakle to dobro više nije zaštićeno toliko koliko se procijenilo da bi trebalo biti’, ustvrdila je.

Po njezinom mišljenju, država kaže unaprijed da je nesposobna. Dakle, rekla je, tijelo je odredilo da se nešto mora platiti u određenom roku, ali se onda unaprijed kaže - ako se plati u zadanom roku onda će se platiti manje. I upravo tu se, po njezinim riječima, dolazi do one najslabije karike u pravnom sustavu, a to je ovrha.

Njezin stranački kolega Dujomir Marasović predložio je da se omogući plaćanje kazne karticom na licu mjesta kao i to da, kada je riječ o mogućnost rada za opće dobro, cijena sata društveno korisnog rada bude jednaka cijeni sata rada prosječne hrvatske plaće.

HDSSB-ov Josip Salapić zapitao se koji je smisao rješenja ako se smatra da je onaj tko je platio dvije trećine kazne, ako ju je platio u zadanom roku, platio istu u cijelosti. ‘To je dobra namjera, ali dovodi u pitanje odluke prekršajnih sudova’, ustvrdio je Salapić dodavši kako bi takvu odredbu trebalo poboljšati.

Svrha naplate, po riječima Sandre Perović (SDP), nije punjenje proračuna niti odustajanje od njegovog punjenja, već odustajanje od obrasca ponašanja u prekršajnom pravu.

Prijedlog nikako ne treba banalizirati posebno ako se gleda u kontekstu toga da se svega 12 posto kazni uspjelo naplatiti, poručila je HNS-ova Nada Turina Đurić