Lokalna uprava morat će sastavljati akcijske planove za poboljšanje kvalitete zraka i provoditi mjere za uklanjanje onečišćenja, a ako to ne učini, odgovorne osobe plaćati će kaznu od 50 do 100 tisuća kuna, kazao je Horvat predstavljajući tekst zakona.

Takvom kaznom kaznit će se i svi ostali dionici ugrađeni u akcijski plan koji ne provode mjere, primjerice čelnik Hrvatskih cesta ako je neka mjera bila vezana za izgradnju određene ceste, pojasnio je. Horvat je istaknuo da se zakonom propisuju strože odredbe u cilju kvalitetnijih akcijskih planova i veće odgovornosti svih dionika u provedbi, a kako bi država izbjegla kazne.

Europska komisija obavijestila je naime 2020. godine o povredi direktive o zaštiti zraka navodeći kako su doneseni akcijski planovi prespori u izvršavanju mjera smanjenja emisija. U razdoblju od 2013. do 2020. u aglomeracijama Zagreb i Osijek, u većim gradovima i industrijskim zonama kao što su Sisak, Kutina i Slavonski Brod, zabilježena su prekoračenja dnevne granične vrijednosti lebdećih čestica u svim godinama mjerenja, kazao je Horvata.

Najbitnija izmjena je što će Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja davati mišljenje o prihvatljivosti akcijskih planova. Financijska sredstva za provođenje mjera za čišći zrak osim lokalne jedinice u proračunima morati će osigurati i svi čimbenici navedeni u akcijskom planu. Saborski zastupnici uglavnom su podržali zakonske izmjene radi očuvanja zdravlja građana i njihova prava na čisti zrak.

Prema procjeni Europske agencije za okoliš, svake godine je u Hrvatskoj više od 5.000 preuranjenih smrti zbog loše kvalitete zraka, upozorila je Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti). Smatra međutim da se previše odgovornosti prebacuje na lokalne jedinice jer nemaju ni financijskih, ni ljudskih, ni administrativnih kapaciteta.