Iako je glavni tajnik NATO-a Anderg Fogh Rasmussen u četvrtak poručio da vojni blok ne namjerava napasti Iran, istovremena zajednička izjava američkog predsjednika Baracka Obame i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja o nužnosti daljnjeg pritiska na Teheran opravdava rastuću zabrinutost zbog potencijalnog otvaranja nove svjetske bojišnice
Neposredno nakon okončanja operacija u Libiji, vojni blok okreće glavu prema Teheranu. Na današnjoj konferenciji za novinare, Rasmussen je pozvao iranske čelnike da djeluju u skladu s rezolucijama UN-a i naglasio da NATO podržava diplomatske napore za rješavanje napetosti oko iranskog nuklearnog programa.
Rasmussen se oglasio u jeku novog vala diplomatskih napada zapadnih vlada na Iran, navodno potaknutih sve ratobornijim ponašanjem Teherana. Spekulira se o tome da iza nedavnih pokušaja smaknuća stranih diplomata na Zapadu - najviše pozornosti izazvao je pokušaj ubojstva veleposlanika Saudijske Arabije u Washingtonu - stoji upravo Iran. Upregnuta je i troma mašinerija Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) te se očekuje da će direktor tog UN-ovog tijela Yukiya Amano idući tjedan obznaniti dosad najuvjerljivije dokaze da Iran obogaćuje uran s ciljem proizvodnje nuklearnog oružja.
Napad na Iran - najkasnije idućeg ljeta
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pokušava uvjeriti svoj kabinet da autorizira preventivni vojni udar na Iran, a tamošnji mediji spekuliraju da će se dogovor postići do kraja zime ili najkasnije idućeg ljeta. Uz Netanyahua, ratnu opciju rješavanja 'iranske prijetnje' podržavaju ministar obrane Ehud Barak i ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman. Ostali ministri zasad su skloniji gospodarskim sankcijama Teheranu.
Kao upozorenje Teheranu, Netanyahu je u srijedu upriličio probno lansiranje projektila dugog dometa koji može nositi nuklearnu bojevu glavu i pogoditi Iran. Projektil je lansiran iz baze u predgrađu Tel Aviva, što je uspaničilo brojne građane kojima je raketa proletjela nad glavama.
U medije je procurilo i da su izraelske zračne snage prošlog tjedna uvježbavale dalekometni napad iz baze NATO-a na Sardiniji, s naglaskom na pretakanje goriva u letu. Potencijalni ciljevi u Iranu nalaze se na udaljenosti od 1.500 do 2.300 kilometara od izraelske granice, a svaka misija uništenja zahtijevala bi upravo takvu opskrbu gorivom, piše britanski Telegraph. NATO inače usko surađuje s Izraelom, članom skupine 'prijateljskih nacija' okupljenih pod kapom Mediteranskog dijaloga.
Izvori Guardiana iz britanskog Ministarstva obrane vjeruju da bi SAD mogao intenzivirati pritisak i u konačnici realizirati planirani napad na Iran. Iako se američki predsjednik Barack Obama ne želi upuštati u novi ratni sukob prije predsjedničkih izbora u studenom 2012. godine, to se može promijeniti temeljem nepobitnih dokaza o proizvodnji nuklearnog oružja i upornom prkošenju Teherana.
London na usluzi Washingtonu
Ako Washington tako odluči, London će mu se još jednom naći na usluzi s punom vojnom podrškom, unatoč dubokoj rezerviranosti dijela koalicijske vlade. Vjeruje se da bi SAD od Velike Britanije tražio dopuštenje za pokretanjenapada s britanskog morskog teritorija Diego Garcia u Indijskom oceanu,koji su Amerikanci već koristili u napadima na bliskoistočne mete.
Konkretno, britanska vojska već razmatra kako najbolje rasporediti zračne i mornaričke snage, s naglaskom na upotrebu podmornica s krstarećim projektilima Tomahawk. London bi pružio pomoć i u sustavu motrenja i izviđanja.
I izvori Telegrapha potvrdili su da britanske oružane snage planiraju mogući napad na iranska nuklearna postrojenja.
'Mi imamo takve planove za sve situacije. Ne znači da će od toga išta biti, ali barem netko promišlja takvu mogućnost. Moramo tamo stići na vrijeme, jer jednom kada se ukopaju u zemlju, bit će daleko teže', rekao je visoki vojni dužnosnik.
IAEA: Konačno nepobitni dokazi?
Američki zagovornici napada na Iran vjerojatno će likovati kada IAEA, reagirajući na pritiske Obamine administracije, idućeg tjedna obznani najnoviji izvještaj o Iranu. Vjeruje se da je Agencija prikupila dovoljno dokaza temeljem terenskih istraživanja, obavještajnih izvora i intervjua s iranskim znanstvenicima koji pokazuju da Iran, uz nuklearne programe za proizvodnju energije, razvija i proizvodnju nuklearnog oružja.
Agencija će se najvjerojatnije oglasiti s upozorenjem da iranski znanstvenici pokušavaju razviti balistički projektil s nuklearnom bojevom glavom te da se proizvodnja obogaćenog urana seli iz postrojenja Natanz u Fordow, podzemnu tvornicu zaštićenu od bombaških napada u planinskom području blizu svetog grada Qom.
Znanstvenici tvrde da se proizvodnja u novom pogonu može značajno uvećati, a bez dodatnih prilagodni postrojenja može se postići i veća ubojita moć postojećih 70 kilograma obogaćenog urana. IAEA je već ranije iznijela dokaze da Iran radi na okidačima za nuklearno oružje, a inspektori su iranske znanstvenike ispitivali i o simulacijskim programima za testiranje potencijalnog nuklearnog oružja.
Nesalomljivi režim
'Ovo je produkt mukotrpnog i dugotrajnog istraživanja IAEA-e koje će jasno pokazati da Iran ima ambicije militarizirati uran koji obogaćuje u svojim proizvodnim postrojenjima', rekao je za Telegraph neimenovani zapadni diplomat.
Drugi visoki dužnosnik napominje da su Iranci dosad uspješno prikrivali svoje programe i prognozira da će direktor IAEA-e u veoma detaljnom iskazu ukazati na crne rupe u dosadašnjim iranskim objašnjenjima.
Unatoč četvrtom krugu UN-ovih sankcija te dodatnim kaznenim mjerama EU-a i SAD-a, Iranci nastavljaju prkositi međunarodnoj zajednici.
Nade da će napad računalnim virusom Stuxnet na iransku nuklearnu tehnologiju uroditi plodom izjalovile su se: virus je uspio oštetiti iranske centrifuge za obogaćivanje urana, ali analitičari smatraju da su učinci virusa potrošeni i da se u međuvremenu proizvodnja povećala.