Zadnjeg dana listopada obilježava se 20 godina od usvajanja Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o potrebi povećane prisutnosti žena u donošenju odluka. Tim povodom konzulica i zamjenica veleposlanika Izraela u Hrvatskoj Ortal Elbaz za tportal piše o važnosti tog dokumenta
Dana 31. listopada 2020. godine obilježavamo 20 godina od usvajanja Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325. Ta je rezolucija pozvala države članice da osiguraju povećanu prisutnost žena na svim razinama donošenja odluka – nacionalnim i međunarodnim – u sferi mira i sigurnosti. Prvih pet operativnih klauzula Rezolucije 'pozivaju' (što je jaka riječ kad govorimo o UN-u) na povećanu prisutnost žena u procesima mirovnih pregovora, u rješavanju sukoba, u mirotvornim naporima UN-a na terenu te pozivaju da više žena zauzme više položaje vodstva u UN-u.
Rezolucija 1325 jasna je izjava UN-ova najprestižnijeg tijela da bi žene trebale biti za stolom dok se donose važne odluke i da bi žene trebale biti na položaju na kojem mogu na značajan način doprinijeti političkom procesu. Upadljivo je to što je UN-ov sustav, koji svake godine izdaje nebrojene rezolucije, u 75 godina izdao samo četiri rezolucije o prisutnosti žena. Zašto?
vezane vijesti
Postoje dva komplementarna aspekta rodne ravnopravnosti: zaštita i prisutnost. Prvi je aspekt, zaštita, dobro poznat: zaštita od nasilja, silovanja, seksualnog uznemiravanja, diskriminacije na radnom mjestu itd. Zaštita je važna jer se ona odnosi na hitne i neophodne potrebe, stvarne opasnosti i jasne prepreke. Rekavši to, koncept 'zaštite' spada pod stari način patrijarhalnog razmišljanja koji žene smatra slabom i ranjivom grupom što treba zaštitu. S druge strane, prisutnost je neugodnija opcija za mnoge jer zahtijeva dijeljenje moći i, ponekad, od tradicionalnog patrijarhata traži da prepusti moć, odnosno, konkretnije, da prepusti svoje mjesto za stolom. Prisutnost postavlja odvažna, neumoljiva pitanja: koliko je žena u vašoj vladi, koliko je žena u vojsci, koliko je žena savjetnica premijeru? S obzirom na te dinamike, većina UN-ovih rezolucija o rodnoj ravnopravnosti i dalje je usmjerena isključivo na problem zaštite.
Čak i Rezolucija 1325 sadrži 'zaštitni' element. Druga polovica Rezolucije poziva na zaštitu žena u ratu, zaštitu žena od seksualnog zlostavljanja u situacijama sukoba i slično.
UN-ov je sustav napravio velike korake kako bi poštovao odluke Rezolucije 1325: među 17 UN-ovih posebnih predstavnika osam je žena, a usvojeno je i nekoliko reformi s ciljem povećanja prisutnosti žena u UN-ovom mirotvornom procesu. Ipak, 20 godina kasnije čini se da UN i države članice radije usvajaju i primjenjuju odluke koje se odnose na 'zaštitu' od onih koje se odnose na ključnu 'prisutnost' na najvišim razinama. UN-ovo posljednje izvješće (iz studenog 2019. godine), koje sažima zadnjih 20 godina od usvajanja Rezolucije 1325, gotovo se u cijelosti odnosi na zaštitu. Štoviše, od 16 ključnih zaključaka u izvješću, samo dva odnose se na status prisutnosti žena.
I dok su ovi problemi zaista vitalni za rodnu ravnopravnost, oni su samo djelić puno veće slike. Revolucionarni je poziv na prisutnost već više puta bio zasjenjen puno ugodnijom, tradicionalnom agendom 'zaštite'.
U Izraelu se ponosimo svojom međunarodnom uključenošću i doprinosima kada je riječ o zaštiti žena. Izrael je inicirao revolucionarnu rezoluciju o zaustavljanju seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, nudi međunarodno obrazovanje nacijama u razvoju o osnaživanju žena te ima najsuvremenije zakone o seksualnom uznemiravanju i obiteljskom nasilju. No kada je riječ o prisutnosti, iskren osvrt otkriva različite razmjere uspjeha. U izraelskom pravnom sustavu 51 posto sudaca su žene, uključujući izraelsku vrhovnu sutkinju. Nadalje, u listopadu 2020. odlukom je vlade postavljen cilj da 50 posto najvišeg osoblja izraelskih civilnih službi trebaju sačinjavati žene (trenutno one sačinjavaju 11 posto). S druge strane, članovi izraelske vlade su i dalje pretežito muškarci (80 posto), a posebni deseteročlani 'kabinet za koronavirus' ima samo jednu članicu. Također, od 103 veleposlanstva u svijetu, samo 17 vode veleposlanice.
Zaštita je važna, ali ne možemo stati na tome. Dvadeset godina nakon usvajanja Rezolucije 1325 vrijeme je da stavimo naglasak na prisutnost. Riječima pokojne sutkinje američkog Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg, 'žene pripadaju svugdje gdje se donose odluke'. Neka nam to bude nacionalni i kolektivni globalni cilj za idućih 20 godina.
