Novi spremnici ukupnog su kapaciteta 240.000 prostornih metara, čime je ukupni kapacitet spremnika za naftu na terminalu Omišalj povećan na milijun prostornih metara.

Početkom rada novih spremnika završena je prva faza projekta 'Rekonstrukcije - dogradnje rezervoarskog prostora terminala Omišalj', koji obuhvaća izgradnju osam novih spremnika za sirovu naftu, svaki kapaciteta 80.000 prostornih metara, te spremnika za naftne derivate ukupnog kapaciteta do 100.000 prostornih metara.

Do sada se na terminalu u Omišlju koristilo 12 spremnika za naftu, ukupnog kapaciteta 760.000 kubika, te šest spremnika za naftne prerađevine, kapaciteta 60.000 prostornih metara.

Hrvatska ima razloga razmišljati da bude energetsko čvorište ovog dijela Europe, rekao je ministar Vrdoljak.

Do sada su izgrađeni novi kapaciteti u Sisku, Omišlju te uskoro na Žitnjaku, a Vrdoljak navodi i druge projekte za podizanje transportnih i skladišnih kapaciteta i plina i nafte, planove za izgradnju LNG terminala, pretvaranje Ine u regionalnu energetsku kompaniju, itd. To nam daje pravo da kažemo da ćemo biti na pomoć hrvatskim građanima i industriji, da imamo što jeftinije energente, te da doprinosimo energetskoj opskrbi ovoga dijela Erurope, rekao je.

Podsjećajući na krizu u Ukrajini, Vrdoljak je ocijenio da je jedini novi siguran dobavni pravac, koji bar dijelom može diverzificirati opskrbu energijom srednje i južne Europe, upravo Hrvatska

Predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević istaknuo je da je posao na izgradnji terminala obavio domaći konzorcij predvođen tvrtkama Đuro Đaković i GP Krk.

Govoreći o financijskim učincima, Kovačević je rekao da je riječ o zatvorenom projektu, da se radi o kapacitetima za strateške zalihe Hrvatske te da je bilo nekih prigovora, i opravdanih, što je Hrvatska dugi niz godina držala svoje zalihe nafte i derivata u inozemstvu.

Naš cilj je da u dogledno vrijeme vratimo još jedan dio derivata iz inozemstva, da izgradnjom novih kapaciteta vratimo sve državne zalihe nafte i derivata iz inozemstva te da oni budu skladišteni u Hrvatskoj, rekao je Kovačević.

Naglasio je da Janaf želi postati najuspješnija regionalna kompanija u svom poslu, da Omišalj postane izvozna luka te da luka Omišalj i Janaf koordiniraju i zarađuju na mediteranskom tržištu derivata u širem smislu.

Terminal Omišalj, kako je istaknuto, od posebnog je strateškog značaja za Janaf i Hrvatsku s obzirom na mogućnosti uvoza nafte iz Bliskog istoka, kaspijske regije, crnomorskih luka, afričkih država i dr. što omogućava rafinerijama sigurnost opskrbe i izbor jeftinije i kvalitetnije nafte.

Vrdoljak je, odgovarajući na novinarska pitanja o LNG terminalu, rekao je da LNG nije hrvatski nego regionalni projekt jer Hrvatska nema potrebe za tako velikim količinama plina, ali da će imati višestruku korist u zapošljavanju, referencama i cijeni transporta.

Na upit o današnjem sastanku kazahstanskih ulagača s upravom Dina Petrokemije, rekao je da se nada da će to pridonijeti koraku naprijed. Privatna tvrtka gleda kako kupiti i pomoći Dini kao privatnoj tvrtki, a Vlada će, u okvirima ovlasti, dati sve od sebe da se u Dinu vrati proizvodnja, kazao je.