Odmah na početku sjednice Mostov Miro Bulj zatražio je stanku. 'Pet posto BDP-a, odnosno 18 milijardi dolazi od iseljenih ljudi. Da nije toga bili bi u recesiji. Iselili ste Hrvate da bi kratkoročno se ovdje pohvalili. Napravili ste egzodus hrvatskog naroda', poručio je Bulj.

Kazao je da je predložio da zastupnici odluče o Predsjedništvu i Skupštini EPP-a u Saboru, no da to još nije uvedeno u dnevni red. 'Nije istina da Predsjedništvo Sabora nije bilo upoznato sa sadržajem prijedloga. Kada spominjete dolazak Vučića, bismo li mi trebali istupiti iz UN-a jer je tamo Srbija, da li bismo trebali otkazati ovako veliki skup. Što bi Vučić dao da ima kongres EPP-a u Beogradu. Nemojte obmanjivati javnost, vi i dio medija', povikao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković na Bulja.

Prekršili ste poslovnik, udario je kontru Bulj. 'Prekršio sam ja puno toga što sam s vama komunicirao', odgovorio mu je Jandroković te odredio stanku.

Plenković: Sve loše trendove smo preokrenuli

Nakon stanke premijer Andrej Plenković predstavio je prijedlog proračuna za 2020. 'Ovaj četvrti proračun je najbolji dokaz provođenja stabilne i održive fiskalne politike. Na početku mandata makroekonomski pokazatelji bili su drugačiji - visoka nezaposlenost, visoka porezna opterećenja, rastući javni dug, nedostatna dinamika u provođenju strukturnih reformi. Sve te trendove smo preokrenuli', poručio je uvodno Plenković.

Kazao je da se gospodarski rast više ne temelji na zaduživanju već na reformama i investicijama. 'To je novost u vođenju financija ove Vlade zadnje tri godine', dodao je.

'Proračun pokazuje kako kvalitetno planiramo. Proračun je u skladu s planom Vlade, a prioriteti su nam demografija, obrazovanje i znanost, olakšavanje poduzetnicima, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava i poboljšanje kupovne moći građana', rekao je premijer.

Najavio je da će uskoro biti predstavljen četvrti val porezne reforme, a ukupno porezno rasterećenje s tim četvrtim valom bit će 9,5 milijardi kuna.

Donosena je, dodao je, i politička odluka da se PDV zadrži na 25 posto, a sve kako bi se osiguralo povećanje plaća.

U sustavu poreza na dohodak predviđa se, kazao je, porezno rasterećenje mladih osoba do 30 godina smanjenjem porezne obveze za 100 posto do 25 godina starosti, a za 50 posto od 26 do 30 godina starosti.. 'Mladi će imati koristi od ove mjere, ona je promišljeno pripremana i dio je naših napora kojima će se rad mladih nagraditi i poticati njihov ostanak u Hrvatskoj', kazao je.

Govoreći o samom proračunu, Plenković je pojasnio povećanje rashoda za plaće zaposlenih u javnim i državnim službama od 1.7 milijardi kuna. 'To je zbog povećanja osnovice u ovoj godini i očekivanog povećanja osnovice za 6,12 posto u 2020. Podsjećam da ćemo na ovaj način povećanjem osnovice ukupno povećati temeljem Temeljnog kolektivnog ugovora za više od 18 posto', kazao je Plenković.

'Fiskalna disciplina koju od početka provodimo, rezultirala je proračunskim viškom i pozitivnim makroekonomskim kretanjima koji će nam omogućiti da i u iduće tri godine ostvarujemo višak proračuna opće države. To će omogućiti i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to za dodatnih 13,2 postotna boda do 2022. godine. U postotcima, to je značajan pad sa 74,8 posto BDP-a u 2018. na planiranih 61,6 posto BDP-a u 2022. godini', kazao je Plenković.

'Ovakav proračun omogućava zdrav rast, veća ulaganja i bolji standard', zaključio je Plenković.

Prva replika Plenkoviću stigla je od Mostovog Bože Petrova. 'Mislite li ozbiljno podići plaće za ljude u Hrvatskoj? Jer ovo je samo šminka. Budite hrabri, podignite ozbiljno mjesečne prihode. Nećemo bit uz bok Sirijcima po iseljenima u njemačku. Rat je poharao siriju, a što je poharalo Hrvatsku?', kazao je Petrov.

'Izlizali ste se i nemate više potporu', odgovorio mu je Plenković.

Mostov Miro Bulj ponovno je pitao za doznake iz inozemstva, a spomenuo i dolazak Aleksandra Vučića. 'Uzimate dostojanstvo hrvatskom narodu, a ove doznake dokaz su da je hrvatski narod najiseljeniji', kazao je Bulj.

Odgovorio mu je Plenković. 'Poštovana ekselencijo Bulj, po daleko poznati prijavitelju. Za razliku od vaših tlapnji, ova vlada provodi politiku u kojoj gospodarstvo raste, a Hrvatska se razvija. Vaša stalna nastojanja da primitivizirate i provincijalizirate Sabor i javni diskurs i stanje Hrvatske u 2019. vraća vašim stavovima Hrvatsku desetljećima nazad. Razlika između vas koji želi vratiti Hrvatsku i nas u HDZ-u...sreća je naša što vi nikada nećete imati priliku voditi Hrvatsku', odgovorio mu je Plenković.

Za povredu poslovnika javio se Ivan Lovrinović koji je Plenkoviću zamjerio način na koji se obraćao Bulju. 'Ovako bahatog premijera ne vidje Hrvatska, a te ćemo posljedice osjećati godinama. Vi razarate Hrvatsku', rekao je Lovrinović.

Za povredu poslovnika, a kasnije i za stanku javio se SDP-ov Gordan Maras koji je ponovno pitao kako to da za učitelje nema novca, a za APIS ima. 'Moramo se konzultirati u klubu oko nevjerojatne kupovine gradonačelnika Bandića i njegovih ruku za 280 milijuna kuna. Profesore niste bili u stanju platiti kako oni traže, došli su vam pod prozor zbog vašeg kaprica i bahatosti. Ali za Bandića nije bio problem dati 280 milijuna kuna da bi ove rukice i žetončići glasali i da bi ostali još godinu dana u fotelji', rekao je Maras, nakon čega je Jandroković odredio stanku 'kako bi se Klub SDP-a konzultirao oko odluke Vlade iz 2014. godine o dogovoru sa gradom Zagrebu o kupovini udjela u APIS-u'.

Jandroković uvodio disciplinu opomenama

Nakon stanke za povredu poslovnika javio se Mostov Nikola Grmoja, koji je Plenkovića prozvao 'da je nervozan' i da Đakiću ne može reći što misli, pa se obračunava sa zastupnicima. Zbog toga je zaradio opomenu.

Dvije opomene odmah nakon toga je dobio i Maras jer je zloupotrijebio povredu poslovnika. 'Nije ovo HDZ-ova prćija', vikao je Maras.

HSS-ov Davor Vlaović spomenuo se u replici Đure Đakovića i zatražio da se pronađe rješenje za plaće radnika.

'Siguran sam da kao zastupnik iz Brodsko-posavske županije pamtite jamstvo iz prošle godine. U ovom trenutku radimo na pronalasku višegodišnje održivosti poslovanja Đure Đakovića', odgovorio je Plenković.

Nakon što je SDP-ov Marko Vešligaj dobio dvije opomene, ponovno se javio i Maras koji je krenuo spočitnuti Jandrokoviću zbog vođenja sjednice, no zaradio je treću opomenu i zabranu govorenja do kraja dana.

Maras je došao i do mjesta predsjedavajućeg i pokušao objasniti nešto Jandrokoviću. 'Nećemo vas iznositi van, preteški ste', poručio je Marasu.

'Nećeš se bahatiti. Ne zaslužuješ niti sekunde biti u ovoj stolici', dobacio mu je Maras, nakon što je Jandroković svoj mikrofon okrenuo prema zastupniku SDP-a. Šef Sabora zamolio je Marasa da sjedne na svoje mjesto, no on to nije napravio pa mu je Jandroković udijelio prvo treću opomenu i zabranio da govori i u petak, a nakon toga pozvao je i stražu da izbaci Marasa. No za stražom nije bilo potrebe jer je Maras sam izašao.

Uzavrlu atmosferu dodatno je podgrijao Lovrinović koji se počeo derati iz klupe dok mu je ministar financija Marić odgovarao na repluku. 'Što je vama danas? Neću vas izbacivati ali kako možemo normalno raditi kad se ovako nepristojno ponašate. Pa vi ste sveučilišni profesor. Poslovnik Sabora ne predviđa da vi urlate iz klupe dok govori ministar financija', upozorio ga je Jandroković.

Lovrinović je zatražio ispriku od Jandrokovića jer mu je rekao da urla, a nakon svega javila se GLAS-ova Anka Mrak-Taritaš koja je zatražila stanku kako bi se smirile strasti.

'Tema je danas proračun i mi želimo razgovarati o proračunu, a pretvorilo se u sve samo ne u to. Za akciju uvijek treba i rekacija. Ako je premijer krenuo tako da je vrijeđao zastupnike, onda nije čudo sve ovo ostalo. Ali to nije dobro', kazala je Mrak-Taritaš.

S njom se složio i sam Jandroković. 'Ali shvatite moju poziciju. Prema predsjedniku Vlade upućene su isto tako uvredljive riječi i nikoga od vas nisam upozorio. Na jednak način ostavio sam prostor i njemu da odgovori kako god želi. Građani će procijeniti je li to bilo bahato. Cijelo vrijeme apeliram na sve da se ponašaju korektno. Pozivam sve da se strasti smire', kazao je Jandroković i proglasio stanku.

Lalovac upozorava: Ako dođe kriza, nemamo se s čime više boriti

Nakon stanke konačno je krenula i rasprava po klubovima, a u ime SDP-a proračun je komentirao Boris Lalovac.

'Žao mi je što ovdje nikog ne zabrinjava usporavanje gospodarstva. Svake godine je manji gospodarski rast. Svi gledaju koji su porezni prihodi i koliko će tko dobiti od gospodarstva koje usporava', kazao je Lalovac.

Komentirao je odustajanje od smanjenja PDV-a na 24 posto. 'Taj jedan posto koje tek treba zaraditi dat ćemo javnom sektoru. Nešto što će tek trebati stvoriti, doći dobra turistička sezona, poduzetnici stvoriti proizvod, izvesti proizvod i naplatiti proizvod', kazao je Lalovac.

Osvrnuo se i na mjeru za mlade. 'Ovo je diskriminatorna mjera za mlade. Netko ima 30 godina, netko ima 31 i nalaze se u različitom sustavu poreza, što mislimo da nije dobro', kazao je Lalovac.

Nije ostalo ništa s čime ćemo se boriti ako dođe kriza, poručio je Lalovac. 'Nemamo fiskalnu politiku. PDV više ne može ići gore, trošarine na alkohol i duhan su na maksimalnoj razini, porez na dohodak je potpuno iscijeđen limun i produkt tog poreza više ne postoji. Jedino što se još može raditi je uvođenje porezna na nekretnine, to je jedini još instrument. monetarna politika više nema nikakvog utjecaja na gospodarstvo jer su kamate i stope na nuli, monetarna politika ne može smanjivati kamatne stope da bi potakla gospodarstvo', poručio je Lalovac.

Mostov Božo Petrov u svom se izlaganju prvo osvrnuo na ponašanje premijera, za kojeg smatra da je bio nervozan zbog problema koje ima u stranci. 'Jasno mi je da tamo gdje bi trebao imati podršku, da ga tamo čekaju bodeži. Meni su jasne njegove frustracije', rekao je Petrov i preporučio Plenkoviću da ide istrenirati samokontrolu i diplomatske vještine.

Petrov smatra da proračun ne pokazuje nikakvo rasterećenje, nego da se, dapače, iduće godine povećavaju se prihodi od poreza za pet milijarde kuna.

'Ne može se govoriti nikakvom poreznom rasterećenju. Nastavljate istom praksom. Jedno pričate, a drugo radite. Povećali ste prihode države za 30 milijardi kuna u zadnje tri godine. Nije vam to palo s neba! Vi ste to uzeli od građana i sve alate ste iskoristili za povećanje prihoda. No nije postojala strategija ulaganja niti ste pomogli poduzetnike ili poljoprivrednike. Niste ojačali niti jednu stratešku granu da se možemo nositi s krizom koja dolazi', poručio je Petrov.

Vladajući, kaže, stvaraju kosture u ormaru, koje će netko drugi morati vraćati i nespremni su za sve što dolazi.

'Niste naučili na svojim pogreškama, niste ništa napravili da to prevenirate', poručio je Petrov.

'Brojke koje je iznio premijer Plenković ne govore kamo će nas proračun odvesti, budući je sastavio trgovačko-klijentelističku koaliciju, kao iskusni kockar uložio je sve žetončiće, a kuća na kraju plaća novcima građana, jer ne znamo koliko će nas to na kraju koštati. To je cijena donošenja zagrebačkog GUP-a i uništenje Donjeg grada izgradnjom mimo kriterija i bit će zadnji čavao u lijes zagrebačkog urbanizma i pobjeda korupcije i kumova nad glavnim gradom', poručila je u svom izlaganju GLAS-ova Anka Mrak-Taritaš.

Po njezinim riječima premijer Plenković odlučio je da nema cijene koju nije spreman platiti da predsjeda Vijećem Europske unije, a sve će na kraju platiti građani. 'Proračun, Vlada i naše predsjedanje EU je zombi - postoji, ali je politički mrtvo'. Premijer je izvana gladac, a iznutra jadac koji se bavi briselskim frazetinama', dodala je čelnica GLAS-a.

Proračun je veći 7 milijardi, a gospodarska aktivnost na razini 2008., upozorila je Mrak-Taritaš te dodala da se rastom od 2,5 posto BDP-a ne može naprijed nego zaostaje. 'Povlačenje sredstava iz EU fondova je nedovoljno. Umirovljenici su nam na dnu, a za javnu upravu dajemo previše i bez rezova je neodrživa, no izborna je godina i od toga neće biti ništa', ocijenila je Mrak Taritaš.

Iako su nekoć saborske rasprave o proračunu bile jedne od najdužih i najiščekivanijih rasprava, to više nije tako što pokazuje i da je oko 15 sati u sabornici bilo svega tridesetak zastupnika.

I SDSS-ov Milorad Pupovac podsjetio je na vremena kada su upravo rasprave o proračunu bile najbučnije i najaktivnije saborske rasprave.

'Izgleda da je to vrijeme iza nas. Sad dolazi vrijeme kad imamo više klubova, trenutno 15, a sve manje zastupnika u Saboru kada se raspravlja o ovako važnom dokumentu. Imamo sve veći broj klubova, a sve manji broj kvalitetnih rasprava, jer ih sve stjeramo u prvih pola sata do sat vremena, kad je premijer tu i kad se svatko junači u odnosu prema njemu, a ne prema temi koja je na dnevnom redu', poručio je Pupovac.

Govoreći o proračunu, Pupovac se posebno fokusirao na povećanje plaća, rekavši da se u državi vidi stagnacija u zdravstvu, školstvu i javnoj administraciji. 'Nije preostalo drugo nego da se posegne za mjerama i spriječi da socijalno nezadovoljstvo postane ozbiljan politički problem. Možda te mjere nisu u skladu s očekivanjima svih aktera, ali jesu mjere koje traže razuman odnos onoga šo očekuju poslodavci i zaposleni. Koalicija pokušava pokazati socijalnu osjetljivost, ali i zaustaviti propadanje dijela javnog sektora i tako su se stvorile pretpostavke za koje se nadam da će dovesti do obustavljanja štrajkova u obrazovnom sektoru', rekao je Pupovac.

Odbacio je oporbene kritike da je ovo predizborni proračun i smatra da bi svi da su na mjestu Vlade poduzeli ove mjere.

Podsjetimo, proračunom za 2020. ukupni prihodi planiraju se u iznosu od 145,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna.

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni, pak, rashodi od 147,3 milijarde kuna su veći za pet posto odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu.

S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu, planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a. No, s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe, za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna.

Prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto.

S obzirom na očekivani gospodarski rast te uzimajući u obzir učinke četvrtog kruga porezne reforme, u idućoj se godini planira rast poreznih prihoda za 7,1 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu odnosno za 3,1 posto u odnosu na novi plan iz rebalansa.