Europski socijalni fond u Hrvatskoj u iduću godinu ulazi s proračunom od 209 milijuna kuna, što je više nego dvostruko novca od onoga što je bilo raspoloživo u ovoj godini. Time korisnici ovog fonda, uglavnom teško zapošljivi ljudi, dobivaju još jednu, barem kratkotrajnu priliku na tržištu rada, a njegov novac u Hrvatskoj koristi oko 200 općina i gradova te 45 civilnih udruga
Podsjetimo, prema projekcijama proračuna za iduću godinu, Europski socijalni fond, koji spada pod nadležnost Vlade, točnije Ureda za udruge, trebao bi u proračunu imati 209 milijuna kuna, no ove godine u njemu je bilo 93 milijuna kuna, a 2018. godine samo 23 milijuna kuna. Jedan od ključnih projekata ovog fonda je projekt Zaželi, kroz koji se zapošljavaju žene, na tržištu teško zapošljive.
No što je to uopće Europski socijalni fond? Riječ je o jednom od najvažnijih financijskih instrumenata Europske unije kojim se ostvaruju strateški ciljevi politike zapošljavanja. Koliko je fond važan, najbolje ilustrira činjenica da ima proračun na razini od deset posto cijelog proračuna EU-a, točnije u proračunskom razdoblju od 2014. od 2020. on je iznosio nevjerojatnih 120 milijardi eura.
Najveći korisnici su neke od najrazvijenijih zemalja, a prvak je Italija s proračunom od 17 milijardi eura. Slijede Poljska s 15 milijardi, Njemačka s 12 milijardi te Španjolska s deset milijardi eura.
Program socijalnog fonda u Hrvatskoj, u razdoblju od 2014. do 2020., vrijedi čak 1,8 milijardi eura, od čega je 1,5 milijardi eura osigurano iz proračuna EU-a. Pri tome, 34 posto dostupnog novca namijenjeno je mjerama za potporu pristupu održivom i kvalitetnom zapošljavanju za tražitelje zaposlenja i neaktivne osobe.
Naglasak je stavljen na učinkovitost i obuhvaćenost aktivnih mjera tržišta rada pokrivanjem većeg broja mladih, dugoročno nezaposlenih i starijih radnika, kao i na preventivne mjere za osobe suočene s rizikom gubitka svojih poslova u promjenjivom okruženju.
Otprilike 28 posto proračuna uložit će se za realizaciju odgovarajućeg spajanja vještina radne snage s potrebama tržišta rada i prekvalifikacije radnika kako bi lakše pronašli posao koji se traži na tržištu. Jedan od najboljih primjera financiranih gotovo u potpunosti iz Europskog socijalnog fonda je projekt Zaželi, u kojem je samo u Hrvatskoj privremeno zaposleno više od 6200 žena starijih od 50 godina koje vode brigu o desecima tisuća staračkih domaćinstava u seoskim područjima i na otocima ili u domaćinstvima kojima treba dodatna pomoć.
Osim toga, ESF financira otvaranje vrtića, pa je tako lani potpisano 20 ugovora kojima je iz fonda povučeno 103 milijuna kuna za pokretanje i zapošljavanje odgajatelja u vrtićima, a ESF-om je financirana i nabava tableta za djecu u osnovnim školama u reformi obrazovanja Škola za život. Upravo je jedan od glavnih ciljeva fonda smanjenje socijalne isključenosti u zemljama članicama EU-a, a Poljaci su prvaci u čupanju novca iz fonda te su u proteklom proračunskom razdoblju, od 2007. do 2013., iz njega povukli devet milijardi eura, čemu će dodati još 15 milijardi eura u trenutnom proračunskom razdoblju.
Financijska sredstva iz ESF-a dostupna su preko država članica i regija, stoga program ne financira projekte izravno iz Bruxellesa. Provodi se kroz pojedine projekte koji se odvijaju pod vodstvom različitih organizacija, kao što su javne uprave, poduzeća, nevladine organizacije i socijalni partneri aktivni na području zapošljavanja i socijalne uključenosti.
Zainteresirane organizacije mogu se obratiti upravi ESF-a u svom gradu ili regiji. Zahtjev za financiranje mogu podnijeti i drugi oblici organizacija iz javnog i privatnog sektora, kao što su lokalne i regionalne vlasti, obrazovne institucije, nevladine institucije, sindikati, radnička vijeća, predstavnici industrije i profesionalne udruge pojedinih poduzeća.