U sjeni pokušaja da se riješi problem Ljubljanske banke ostala je interna svađa u Sloveniji između premijera Janeza Janše i ministra vanjskih poslova Karla Erjaveca oko podneska za Arbitražni sporazum kojim bi Slovenija za sebe tražila cijeli Piranski zaljev. Slovenija i Hrvatska svoje podneske za arbitražu moraju dostaviti u Den Haag 11. veljače.
Janša nije bio zadovoljan rješenjem koje je izradilo ministarstvo vanjskih poslova, dok je Erjavec tvrdio da arbitraža 'nisu pregovori', nego pravni postupak u kojemu valja iznijeti argumente zasnovane na dokumentima i međunarodnom pravu. Očito je da slovenska politika iz otvorenih pitanja s Hrvatskom nastoji izvući što više koristeći bolju poziciju kao članica Europske unije, dok je to još uvijek moguće kako po pitanju problema Ljubljanske banke, tako i graničnog spora.
U MVEP-u se ne obaziru na slovenske nedoumice gdje je granica između dvije države i njihove najave da će tražiti cijeli Piranski zaljev pred Arbitražnim sudom. 'Mi smo svoj podnesak koji je utemeljen na pravu i konvencijama pripremili i ne tražimo ništa što nije naše', kazali su nam u MVEP-u.
Nakon dva dana pomutnje u slovenskoj javnosti i devetosatne rasprave na Odboru za vanjsku politiku, na kraju je i sam Janša uvidio da izvan okvira koji su zadani Arbitražnim sporazumom ne može iskakati, te je prihvatio da se ide s podneskom koji je pripremila skupina odvjetnika koji će zastupati Sloveniju pred Arbitražnim sudom bez izmjena. Na stolu su se našla dva prijedloga rješenja što je predmet spora s Hrvatskom i, iako u medijima nisu objavljeni, spekuliralo se da postoji dvojba između maksimalističkog i realnog pristupa. Maksimalistički bi bio cijeli Piranski zaljev zajedno s dijelom Savudrije koji je sada u Hrvatskoj, a što je to 'realni pristup', nigdje se ne navodi.
'Argumentacija je pripremljena kao mozaik i, ako maknete jedan kamen iz tog mozaika, cijela argumentacija može pasti. Riječ je o vrlo stručnim, vrlo zahtjevnim pravnim pitanjima. Treba biti svjestan da arbitražni sporazum postavlja određena ograničenja. Što se tiče granice na kopnu, nju se mora odrediti na temelju međunarodnog prava, a što se tiče granice na moru, uz međunarodno pravo, tu je i načelo pravednosti i načelo dobrosusjedskih odnosa. Mi smo ta načela poštivali, argumentirali i računam na dobro rješenje pred arbitražnim sudom', objasnio je Erjavec zašto se protivi mijenjanju prijedloga podneska koji je sačinilo ministarstvo vanjskih poslova kojem je on na čelu.
Udruga 25. lipnja koju vodi nekadašnji potpredsjednik vlade Slovenije Marijan Podobnik zastupa stajalište da bi Slovenija trebala tražiti cijeli Piranski zaljev sve do vrha Savudrije jer je to zemljište početkom prošlog stoljeća bilo u sastavu općine Piran.
Oni su nezadovoljni prijedlogom koji je izradilo MVP, tj. u njihovo ime strani stručnjaci, i smatraju da će Slovenija, ako s tim izađe pred Arbitražni sud, izgubiti status pomorske zemlje.
Udruga 25. lipnja još uvijek se nada da će vlada u petak odbiti prijedlog koji je sačinilo ministarstvo vanjskih poslova te da će 'idući dani biti iskorišteni za traganje i kompromis između dva prijedloga s ciljem da se na Arbitražnom sudu dobije barem mogućnost postavljanja pravedne granice između Slovenije i Hrvatske, koja će biti temelj dugoročne stabilnosti i dobrosusjedskih odnosa'. Oni smatraju da prijedlog ministarstva vanjskih poslova sa 99-postotnom pouzdanošću negira cjelovitost Piranskog zaljeva i kontakt s međunarodnim vodama.
Idući dani donijet će nam još mnogo diplomatskog nadigravanja na relaciji Ljubljana - Zagreb.
