Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Karlo Gjurašić rekao je da je središnja Hrvatska danas dvostruko razvijenija od ostalih dijelova zemlje.

'BDP je 2007. u Zagrebu bio tri puta veći nego, primjerice, u Brodsko-posavskoj ili Vukovarsko-srijemskoj županiji', istaknuo je Gjurašić, dodajući da će Hrvatska moći ubuduće računati na znatnu potporu Europske unije, koja na godinu za ujednačeni razvoj iz proračuna izdvaja 35 posto, ili 308 milijarda eura.

'Zakon je farbanje proeuropske fasade'

Zlatko Koračević (HNS) je rekao da je Hrvatska iz fondova EU-a dosad mogla dobiti više novca. Dodao je da će HNS, uz žaljenje zbog neučinjenog, poduprijeti zakon, baš kao što je to najavio i SDSS.

Slično misle i u SDP-u te ocjenjuju da od zakona 'ni štete ni koristi' jer se donosi 'iz formalnih razloga, zbog farbanja tzv. proeuropske hrvatske fasade'.

'Ako dosad nismo izgradili mehanizme za korištenje iz fondova EU-a, to nećemo ni ovim zakonom', rekla je SDP-ova zastupnica Mirela Holy, ističući da bismo, primjerice, danas imali pet ili deset centara za gospodarenje otpadom u izgradnji da je državna administracija pravodobno uočila da te projekte nisu u stanju voditi lokalne i regionalne vlasti.

HDZ i HSS misle da će zakon smanjiti i društvene i gospodarske razvojne nejednakosti među regijama, no Gordan Maras (SDP) je upitao kako će to biti moguće kad je za regionalni razvoj ove godine osigurano 30 milijuna kuna manje nego prije dvije godine.

Istaknuo je i da je problem neravnomjernog razvoja prva uočila Račanova vlada, koja je osnovala Fond za regionalni razvoj, na što mu je Boro Grubišić (HDSSB) odgovorio kako Slavonija zbog toga nije osjetila baš nikakve pomake.

Zastupnici su upozorili i na neprimjereno slab razvoj županija uz more, poput Šibenske, a od oporbenih zastupnika moglo se čuti kako je to zato što je u Hrvatskoj, umjesto jadranske, prevladala 'jaranska orijentacija'.