Tiskovna služba bjeloruskog ministarstva obrane izvijestila je ovih dana o stožernoj obuci Zajedničkog zapovjedništva regionalne skupine trupa Ruske Federacije i Bjelorusije. U priopćenju se izričito napominje da je svrha obuke povećanje obrambenih sposobnosti ovog bilateralnog saveza.

Zajedničke vježbe koje bi se trebale održati ove godine najavljene su krajem listopada 2024., kada je ruski ministar obrane Andrej Bjelousov objavio da njegova zemlja namjerava zadržati visok intenzitet borbene obuke. Dodao je da će njezina kulminacija biti zajednička strateška vježba Zapad 2025 te da se ona održava radi 'uvježbavanja zadaća koje uzimaju u obzir prijetnje Rusiji i Bjelorusiji'. Uz to, Bjelousov nije propustio naglasiti da ruske oružane snage nastavljaju proučavati u Ukrajini zarobljenu NATO-vu opremu, kao i da će identificirati njezine mane i koristiti te značajke pri stvaranju novog oružja.

Bjeloruski ministar obrane, general-pukovnik Viktor Krenin, potvrdio je da su počele pripreme za Zapad 2025, istaknuvši da će savez 'u ovim teškim vremenima globalnog sukoba između Zapada i Istoka zadržati dosadašnju razinu suradnje te je nastaviti širiti za dobrobit suvereniteta i neovisnosti dviju zemalja'.

Domaćin strateškim lovcima

Službeni Minsk dodao je da su predstavnici oružanih snaga obje države dogovarali 'opcije za upotrebu skupina postrojbi tijekom zajedničkih borbenih operacija na stacionarnim zapovjednim mjestima'. Valja reći da je regionalna skupina trupa Bjelorusije i Rusije formirana na području Bjelorusije u listopadu 2022., odnosno više od sedam mjeseci nakon što je Kremlj pokrenuo sveopću invaziju na Ukrajinu.

U zajedničkom priopćenju ističe se da se višeslojne pripreme za zajedničke vojne vježbe održavaju zbog zaoštravanja na zapadnim granicama ovog vojnog saveza. Pritom ne preciziraju radi li se o bjeloruskoj ili ruskoj granici, što je vrlo važan podatak, osobito ako se radi o pritisku na Minsk kao jedinog čvrstog saveznika Moskve u Europi.

Na početku invazije velikih razmjera Bjelorusija je postala poprište početne ofenzive ruskih okupacijskih snaga na sjevernu Ukrajinu, uključujući Kijev kao prijestolnicu napadnute države. Manje od četiri dana prije sveobuhvatne invazije, točnije od 10. do 20. veljače 2022., u Bjelorusiji su održane nenajavljene, a po nekima i neplanirane vježbe Saveznička odlučnost 2022.

Bjelorusko 'domaćinstvo' nastavilo se i kasnije, pa su tako pojedine vojne zračne baze u toj zemlji korištene za operacije koje su izvodili ruski presretači tipa MiG-31K. To su najbrži borbeni avioni na svijetu, sposobni nositi hipersonične balističke rakete dugog dometa tipa H-47M2 Kinžal, kakvi se često koriste u ratu u Ukrajini, o čemu smo ranije detaljnije pisali.

Dan prije nego što je objavljeno priopćenje o zajedničkim vježbama, promatračka skupina Bjeloruski gajun izvijestila je da je Minsk prebacio oko 1500 vojnika u regije koje graniče s Ukrajinom, a koji su odande povučeni prošlog rujna i listopada. Vojnici su premješteni u okruge Stolin, Lelčitsk, Mozir i Gomel, s time da tijek njihovog raspoređivanja nije poznat.

Rusko hladnoratovsko restrukturiranje

Promatrači su pak istaknuli da ove postrojbe trenutno ne predstavljaju vojnu prijetnju Ukrajini. Prema ocjenama neovisnih analitičara, nema sumnje da Kremlj planira iskoristiti Zapad 2025 kao alat za pritisak na Ukrajinu i zapadne zemlje. Uvjereni su i da bi se u slučaju scenarija eskalacije mogla dogoditi još jedna invazija s bjeloruskog teritorija, ali i uključivanje Bjelorusa u sukob.

Njihovo ponovno aktivno uključivanje u rat u Ukrajini najavljeno je u Moskvi još u travnju 2023., nakon što se Finska pridružila NATO-u, a jačanje suradnje Rusije i Bjelorusije uslijedilo je poslije ulaska Švedske u Sjevernoatlantski savez u travnju 2024. godine. Moskva je tada zaključila da zbog novih članica NATO-a na sjeveru Starog kontinenta treba restrukturirati svoje snage lišavanjem Sjeverne flote statusa vojnog okruga i ponovnom uspostavom Lenjingradskog vojnog okruga iz hladnoratovske ere, a on zahvaća područje oko Sankt Peterburga.

Prema ocjenama zapadnih vojnih analitičara, ovakav preustroj smatra se znakom da ruski vojni planeri sada cijelu zapadnu granicu saveza smatraju jednim ratištem na kojem bi bjeloruske snage imale aktivnu borbenu ulogu. Ta granica, valja naglasiti, proteže se od poluotoka Kola na krajnjem sjeveru, preko baltičkih država, do granice s Poljskom na jugoistoku dvočlanog saveza.

Analitičari izdvajaju i podatak da je Minsk već obavijestio zemlje članice OESS-a o parametrima i opsegu vježbe, ali i da nema namjeru pozvati NATO-ve promatrače. Ovaj pristup nalikuje strateškoj kampanji dezinformiranja, koja se provodila tijekom vježbe Saveznička odlučnost 2022., a prethodila je ruskoj invaziji na Ukrajinu s bjeloruskog teritorija. O mogućem izravnom involviranju Bjelorusije u ratne operacije govori i izjava Ivana Buvalceva, načelnika Glavne uprave za borbenu obuku Oružanih snaga Rusije, u kojoj je naglasio da se aktivnosti obuke planiraju tako da budu što bliže stvarnim borbenim uvjetima.

Pravo pozivanja promatrača

Zasad je poznato da će Zapad 2025 uključivati 13.000 vojnika. Prema Bečkom dokumentu o mjerama za izgradnju povjerenja i sigurnosti, takve vježbe moraju biti otvorene za promatranje. Stoga je Minsk već obavijestio sve sudionike Bečkog dokumenta o njihovoj veličini. Međutim naznačili su da zadržavaju pravo pozvati izaslanstva onih zemalja koje su lojalne Bjelorusiji i onih koje su ih ranije pozivale na vojne vježbe. Pritom su podsjetili da Bjelorusija kao promatrač nije bila pozvana na NATO-vu vježbu Defender 2024.

Rusija i Bjelorusija svake dvije godine izvode strateške vježbe Zapad. Prvi od ovih manevara održan je 2009., a posljednji 2021. godine. Oni planirani za 2023. su otkazani, a ni Minsk ni Moskva nisu službeno komentirali razloge za ovu odluku. Neslužbeno se govorilo o nedostatku vojnika i vojne opreme jer je za sukob u Ukrajini potrebno znatno više resursa nego što se isprva predviđalo.

U manevrima Zapad 2021 sudjelovalo je oko 200.000 vojnika, više od 80 aviona i helikoptera te oko 290 tenkova i 240 topničkih bitnica. Smatrane su jednima od najvećih u regiji, a neke od vježbi izvedene su na poligonima u neposrednoj blizini poljske granice.

Još uvijek nije poznato koja će oprema biti korištena ove godine. Međutim vrijedi podsjetiti na to da su manevri Zapad 2021 uključivali, između ostalog, raketne sustave zemlja-zrak dugog dometa S-300 i S-400, samohodne topničke i raketne protuzračne sustave Tunguska 2K22, višenamjenske borbene avione Su-30, jurišnike Su-24, helikoptere Mi-24 i Ka-27M, oklopne transportere BTR-80, BMP-2, BMP-3, kao i tenkove T-72B3 i T-72-BZM. Vrijedno je napomenuti da točan datum za manevre Zapad 2025 još nije objavljen, a najvjerojatnije će započeti u drugoj polovici godine.