Kako izgleda potraga za poslom? Iako je sustav na prvi pogled jako dobro uređen, s mnogo savjetovališta, to vam ni u čemu ne pomaže, već treba uzeti stvar u svoje ruke. Ako ste došli samoinicijativno, s nadom i optimizmom, a da niste dobili radno mjesto već prije dolaska, preko neke firme iz Hrvatske, onda vaše šanse i nisu velike, piše DW

Ako kao akademski građanin očekujete nekakav posao u struci, onda vaš njemački mora biti na vrlo visokoj razini. A ako je vaše zanimanje deficitarno, možete privremeno proći potpomažući se engleskim, no tek savršeno znanje njemačkog jezika otvara sva vrata.

Mlada obitelj Matas nedavno je odlučila svoju zagrebačku adresu zamijeniti njemačkom. 'Praktički smo stigli na gotovo, jer imali smo pomoć rodbine, pa je bilo mnogo lakše', priča Monika, čiji suprug Mirko već nešto više od pola godine radi u jednoj hrvatskoj tvrtki koja djeluje na području Njemačke.

'Imali smo u početku i birokratskih poteškoća, jer nam u Hrvatskoj nitko nije znao s točnošću dati informacije o propisima i mogućnostima, a potom je i ovdje uslijedilo snalaženje po raznim institucijama i 'hvatanje' informacija, no svaki početak je težak', kaže Monika.

'Bolja perspektiva nego u Hrvatskoj, veće tržište rada, a i bolja budućnost za djecu ipak je nešto na što se može računati', priča mlada majka dvoje djece.

Budući da njezin suprug malo zarađuje, obitelj ima pravo na razne povlastice: 'Nezanemariva je politika države usmjerena na obitelji. Svako dijete do kraja školovanja ima pravo na dječji doplatak od oko 190 eura po djetetu, državni vrtići su za nas besplatni, a djeca koja ne idu u vrtić do treće godine također dobivaju naknadu. Subvencionira nam se stanarina po kvadraturi, ovisno o broju članova obitelji... Sve su to prednosti koje mladim obiteljima ulijevaju nadu u bolju budućnost.'

Više iskustava hrvatskih iseljenika, uključujući i one koji u Njemačkoj nemaju rodbinu, možete pronaći ovdje