Iz slovenskog veleposlanstva poručuju kako nikakav dogovor između dvojice financijskih stručnjaka za rješavanje pitanja Ljubljanske banke u Hrvatskoj Franca Arhara i Zdravka Rogića nije postignut i nikakav prijedlog rješenja nije usuglašen.

Posjetimo, prema pisanju Jutarnjeg lista, dvojica eksperata predlažu model po kojem bi Slovenija dug prenesene štednje bivših štediša Ljubljanske banke u iznosu od 278,7 milijuna eura vratila Hrvatskoj, i to u razdoblju od 30 godina, a Hrvatska bi zauzvrat Sloveniji oprostila zatezne kamate na taj dug.

Hrvatska bi, prema prijedlogu koji je objavio Jutarnji, učinila dva krupna ustupka slovenskoj strani: odrekla bi se zateznih kamata na prenesenu štednju s čijim bi obračunom taj dio slovenskog duga danas dosegao čak oko 700 milijuna eura (dvostruko više od glavnice duga) te pokazala razumijevanje za slovenske ekonomske prilike davanjem dugog, tridesetogodišnjeg roka za povrat duga.

Slovenska strana, putem veleposlanstva u Zagrebu, naglašava da je jedino oko čega su se stručnjaci Arhar i Rogić dogovorili, a to je bilo i rečeno i u izjavi za medije nakon njihovog četvrtog sastanka prošli tjedan u Zagrebu, to da postoje razilaženja u stajalištima obiju strana te da će nastaviti s razgovorima. Novi sastanak bi se trebao održati do kraja godine u Sloveniji.

'Neobično je da slovenska strana mora već po drugi put demantirati istu informaciju koja je bila predmet medijskih nagađanja u proteklim tjednima, naročito nakon što se hrvatski stručnjak na posljednjem sastanku ispričao slovenskome kolegi za te neistine i neugodnost koja je nastala u hrvatskoj javnosti nakon njihovog trećeg susreta na Bledu početkom listopada', oštro su prigovorili iz Ljubljane.

Dalje navode da Slovenija, unatoč mnogobrojnim zamolbama za objašnjenje, još do današnjeg dana od hrvatske strane nije uspjela saznati koji je pravni temelj za tužbe koje protiv Ljubljanske banke i Nove ljubljanske banke po izričitom nalogu hrvatske države vode dvije komercijalne banke u talijanskom vlasništvu.

Slovenija kao preduvjet bez kojega ne vidi mogućnost rješavanja problema traži povlačenje punomoći koje je hrvatska Vlada dala Zagrebačkoj i Privrednoj banci za tužbe protiv Ljubljanske i Nove ljubljanske banke. U slučaju povlačenja tužbi, hrvatska država bi se praktički odrekla novca kojim je obeštetila hrvatske štediše Ljubljanske banke, a za koji smatra da joj duguje Ljubljana.

S druge strane, u Ljubljani smatraju da su jamstva hrvatske države u suprotnosti s međunarodnim ugovorima koje je Hrvatska potpisala i ratificirala te preuzetim obavezama tijekom pregovora s Europskom unijom.

'Nastavak pregovora i traženje konačnog rješenja u okviru Sukcesijskog sporazuma imaju smisla samo ako Vlada Republike Hrvatske povuče punomoći u tužbama pred hrvatskim sudovima', poručeno je iz Ljubljane putem veleposlanstva u Zagrebu.