Europska komisija danas je predstavila svoj jesenski paket ekonomskih politika, koji uključuje mišljenja o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja za 2021. i preporuke politika za europodručje. Riječ je o drugom koraku u okviru ciklusa Europskog semestra 2021., koji je započeo u rujnu objavom Godišnje strategije održivog rasta, u čijem je središtu koncept konkurentne održivosti. U Godišnjoj strategiji održivog rasta pružaju se i strateške smjernice državama članicama za izradu planova za oporavak i otpornost te je utvrđen odnos između Mehanizma za oporavak i otpornost i semestra. Današnji paket temelji se na jesenskoj gospodarskoj prognozi 2020. izrađenoj u kontekstu velike nesigurnosti, u kojoj se predviđa da će zbog gospodarskog šoka uzrokovanog pandemijom koronavirusa proizvodnja u europodručju i EU-u u 2022. biti ispod razine zabilježene u razdoblju prije pandemije.
U mišljenjima o nacrtima proračunskih planova za 2021. uzimaju se u obzir aktualna zdravstvena kriza, visoka razina neizvjesnosti i snažan gospodarski pad uzrokovan pandemijom bolesti COVID-19. S obzirom na aktivaciju opće klauzule o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, fiskalne preporuke koje je Vijeće izdalo u srpnju 2020. bile su kvalitativne prirode. Stoga se u danas predstavljenim mišljenjima posebno razmatra jesu li planirane proračunske mjere potpore za 2021. privremene i, ako nisu, planira li se provedba protumjera.
Komisija je procijenila da su svi nacrti proračunskih planova općenito u skladu s preporukama Vijeća od 20. srpnja 2020. Većinom mjera pruža se potpora gospodarskoj aktivnosti u kontekstu znatne neizvjesnosti. Čini se da neke mjere utvrđene u nacrtima proračunskih planova Francuske, Italije, Litve i Slovačke nisu privremene niti su popraćene protumjerama. Litva je dostavila nacrt proračunskog plana temeljen na scenariju nepromijenjenih politika, pa je pozvana da dostavi ažurirani nacrt proračunskog plana.
vezane vijesti
Kad je riječ o Belgiji, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj, zbog razine njihova državnog duga i poteškoća u pogledu srednjoročne održivosti koje su postojale prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19, važno je osigurati da se pri donošenju proračunskih mjera potpore očuva srednjoročna fiskalna održivost.
Na Rumunjsku se od travnja 2020. primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita jer je u 2019. premašila referentnu vrijednost deficita iz Ugovora. Zbog neizvjesnosti uzokovane pandemijom koronavirusa Komisija smatra da u ovom trenutku ne bi trebalo donijeti odluku o daljnjim koracima u postupku u slučaju prekomjernog deficita koji se primjenjuje na Rumunjsku. Proračunsko stanje Rumunjske preispitat će se u proljeće 2021.
U preporuci o ekonomskoj politici europodručja iznose se savjeti prilagođeni državama članicama europodručja o pitanjima koja utječu na funkcioniranje europodručja u cjelini. Ove godine pružaju se i političke smjernice o prioritetima koje bi države članice europodručja trebale slijediti u svojim planovima za oporavak i otpornost. U preporuci se države članice europodručja pozivaju da u 2021. nastave primjenjivati fiskalne mjere potpore. Države članice pozivaju se i da preusmjere fiskalne politike prema ostvarenju razboritih srednjoročnih pozicija kad to dopuste epidemiološki i gospodarski uvjeti. Potiču se i na jačanje nacionalnih institucijskih okvira i provedbu prioritetnih reformi i ulaganja kojima će se doprinijeti održivosti i otpornosti europodručja i njegovih članica. Takvim reformama i mjerama ulaganja trebali bi se stvoriti odgovarajući uvjeti za gospodarski oporavak u skladu sa zelenom i digitalnom tranzicijom. U preporuci se poziva i na dovršetak ekonomske i monetarne unije te jačanje međunarodne uloge eura.
U Izvješću o mehanizmu upozoravanja, instrumentu za otkrivanje mogućih makroekonomskih neravnoteža, utvrđeno je da se unatoč smanjivanju makroekonomskih ravnoteža do izbijanja krize uzrokovane bolešću COVID-19 rizici od neravnoteža povećavaju u državama članicama u kojima su neravnoteže postojale i prije pandemije bolesti COVID-19. Preporučuje se da se provedu detaljna preispitivanja radi utvrđivanja i procjene ozbiljnosti mogućih makroekonomskih neravnoteža u 12 država članica u kojima su već u veljači 2020. utvrđene neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže. Riječ je o Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj i Švedskoj.
U Prijedlogu zajedničkog izvješća o zapošljavanju analizira se utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na zaposlenost i socijalno stanje u Europi. Zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 prekinut je šestogodišnji pozitivan trend na tržištu rada. Premda je povećanje stope nezaposlenosti dosad bilo umjereno zahvaljujući brzom donošenju programa skraćenog radnog vremena i sličnih mjera, ukupan broj zaposlenih i stopa zaposlenosti znatno su se smanjili. Države članice koje su se i prije pandemije suočavale s ozbiljnim socioekonomskim poteškoćama sada su još izloženije rizicima. Gospodarski udar na tržište rada različito je pogodio pojedinačne sektore i kategorije radnika.
Pad zaposlenosti u većoj je mjeri utjecao na radnike u nestandardnim oblicima zaposlenja. Nezaposlenost mladih izraženije se povećavala od nezaposlenosti u drugim dobnim skupinama. Udio mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se osposobljavaju naglo je porastao. Teško su pogođeni i radnici koji nisu rođeni u EU-u. Komisija će i dalje pomno pratiti sva kretanja na tržištu rada i socijalna kretanja te redovito ažurirati instrument za praćenje uspješnosti zapošljavanja i instrument za praćenje uspješnosti socijalne zaštite. U okviru izvanrednog Europskog semestra 2021. Zajedničko izvješće o zapošljavanju dodatno će pomoći državama članicama da utvrde prioritetna područja za reforme i ulaganja koje trebaju uključiti u planove za oporavak i otpornost, u skladu sa smjernicama za zapošljavanje.
Komisija se obvezala na provedbu strategije održivog rasta kojom će se EU-u i njegovim državama članicama pomoći da ostvare ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda. U radnom dokumentu službi Komisije o ostvarivanju ciljeva održivog razvoja objašnjava se kako Komisija pri donošenju politika ostvaruje obveze koje je preuzela u području održivog razvoja, u okviru Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja.
Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana, izjavio je: 'Europu je zahvatio drugi val pandemije, stoga trebamo pojačati naše napore kako bismo jedni drugima pomogli prebroditi ova teška vremena. Cilj je ovog jesenskog paketa usmjeriti gospodarstva EU-a prema mirnijim vodama i pružiti političke smjernice za naš kolektivni oporavak. Kako bi Europa ponovno postala konkurentna sila na svjetskoj sceni, potrebne su nam ciljane i privremene mjere fiskalne potpore te dobro odabrane reforme i ulaganja kojima će se potaknuti pravedan, uključiv i održiv oporavak. Sada je potrebno postići brz politički dogovor o Mehanizmu za oporavak i otpornost kako bismo osigurali financijsko uporište tijekom ovih teških vremena. Potičem sve države članice da u svojim planovima za oporavak i otpornost utvrde ambiciozne političke programe koji će biti svima na korist.'
