Iranski politički vrh okrenuo se društvenim mrežama ne samo kako bi se čuo njihov glas, već i da se povežu s javnošću i otvore svijetu. Predsjednik Hasan Rohani iz dana u dan iznenađuje svojim potezima: pomirljiva retorika prema Židovima, povećanje broja žena u politici, spremnost na pregovore o nuklearnom programu pa čak i na susret s Barackom Obamom, što bi bio korak od tisuću milja u američko-iranskim diplomatskim odnosima koji su prekinuti davne 1979. Jesmo li svjedoci zaokreta inače krutog iranskog režima?
Nedugo nakon što je i službeno preuzeo funkciju iranskog predsjednika, Hasan Rohani izjavio je da su ga njegovi sunarodnjaci izabrali jer žele promjenu u vanjskoj politici zemlje i odmak od bombastičnog stila kakav je njegovao njegov prethodnik Mahmud Ahmadinedžad. Rohani je rekao da će njegova vlada prilagoditi svoje taktike kako bi doprla do svjetskih sila. No kazao je i kako Islamska Republika Iran ne namjerava odstupiti od svojih načela.
Rohani je tada obećao da će slijediti politiku umjerenosti i ublažiti napetosti s vanjskim svijetom. Također je dao obećanje da će poboljšati iransko gospodarstvo opustošeno međunarodnim sankcijama i lošim upravljanjem tako što će ojačati tehnokrate.
Za tako pomirljiv Rohanijev ton sluha imaju i SAD i Izrael.
Emancipacija i žena u iranskoj politici
Rohani je za početak složio vladu čije figure posjeduju zavidne akademske pedigre. Prvi čovjek iranske diplomacije, Muhamed Javad Zarif diplomatski je veteran obrazovan u Americi, s doktoratom iz međunarodnog prava i politike sa Sveučilištu u Denveru. Upravo njegovo ministarstvo imenovalo je karijernu diplomatkinju Marzieh Afham svojom glasnogovornicom, što je prvi slučaj u povijesti Islamske Republike da na takvo mjesto dolazi žena. Njezino je imenovanje pozdravio Rohani. Ono po njemu predstavlja dio kampanje za emancipaciju i uspon žena u Iranu. I sam Rohani imenovao je dvije žene za potpredsjednice: za pravne poslove i odnose s parlamentom zadužena je Elham Aminzadeh, koja kao i on ima doktorat prava sa sveučilišta u Glasgowu. Masoumeh Ebtekar s doktoratom iz imunologije imenovana je na dužnost potpredsjednice za politiku zaštite okoliša.
Valja ipak naglasiti kako iranski zakoni diskriminiraju žene po pitanju braka, razvoda ili nasljeđivanja. One možda mogu biti zastupnice ili čak ministrice, no nemaju pristup sudačkim dužnostima, kao ni odobrenje da se kandidiraju na dužnost predsjednika od 1979. godine.
Pomirljiv ton prema Židovima
Relativno umjereni klerik Rohani, kako ga vole nazivati mediji, još je ranije obećao da će ublažiti cenzuru interneta. Možda je prvi korak u toj namjeri otvaranje Facebook profila iranske vlade i predsjednika. Rohanijeva vlada želi tim putem promicati svoju političku agendu, ali se i približiti građanima. Doduše, većini Iranaca Facebook je, barem zasad, među cenzuriranim internetskim mogućnostima pa profil visokih iranskih dužnosnika mogu vidjeti tek rijetki koji su uspjeli maknuti blokadu. No društvene mreže poslužile su iranskom predsjedniku da još jednom iznenadi svijet. Naime, Rohani je na svom Twitteru svim Židovima na iznimno srdačan način poželio sretnu novu godinu (Roš hašanu), a analitičari su ostali zatečeni ovom porukom i dodali da takvu ne pamte ni iz vremena monarhije. Ministar Zafir je pak na Twitteru napisao kako Iran osuđuje nacističke pokolje Židova u vrijeme Drugog svjetskog rata, zauzevši tako stajalište različito od bivšeg predsjednika Ahmadinedžada. Doduše, Iran ne priznaje postojanje Države Izrael, ali u novom parlamentu ima i zastupnika židovske manjine.
Zbog Sirije zatoplili odnosi sa SAD-om?
Izgleda kako je situacija u Siriji očito dovela do zatopljenja odnosa između Irana i SAD-a, a američki dužnosnici najavljuju i mogući sastanak Obame i Rohanija na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Štoviše, između dvaju predsjednika odvija se višetjedna komunikacija, no sadržaj poruka koje su razmijenili ostaje tajan. Iran je jedan od najbližih suradnika Sirije i opskrbljivača Asadovih snaga konvencionalnim oružjem, tako da bi Rohani mogao imati znatan utjecaj u naporima za kemijsko razoružanje Sirije koje predvodi Rusija, nada se SAD. Ako dođe do sastanka njih dvojice, bit će to prva interakcija između SAD-a i Irana od raskidanja diplomatskih odnosa 1979. Analitičari kažu kako Iran zapravo samo pokušava izbjeći štetu koju bi sirijska kriza mogla nanijeti pregovorima o iranskom nuklearnom programu.
Vrhovni vođa iznad svih
Unatoč tome što Rohanija vole nazivati umjerenim i što svi ovi potezi otkako je na vlasti ukazuju na zaokret u iranskoj politici, ponajprije vanjskoj politici, ne smije se zaboraviti kako je Iran prije svega teokracija gdje se sva vlast temelji na strogom tumačenju tradicionalne islamske misli i prakse i kako je Hasan Rohani klerik. Iranski Ustav možda definira predsjednika kao najvećeg državnog autoriteta, ali tek nakon Vrhovnog vođe, 'božjeg pečata' Alija Hamneija. On ima apsolutnu vlast po pitanju rata i ostalih vanjskopolitičkih predmeta i može poništiti odluku predsjednika, no takav potez se ipak mora temeljiti na islamskom pravu i tradiciji, a ne njegovom osobnom hiru.
