U nedjeljno jutro, koje je ujedno bilo uskrsno za vjernike koji taj blagdan slave po julijanskom kalendaru, stanovnici Borova Sela imali su neugodno buđenje. Nakon što su položili vijence na memorijalnom spomeniku 12 redarstvenika, 20-ak nogometnih navijača krenulo je u koloni kroz mjesto te su izvikivali neprimjerene poruke, među kojima i 'ubij Srbina', a cijeli je incident objavljen na stranici općine na Facebooku.

I dok je u nedjelju ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao da će policija u svakom slučaju koji se tiče narušavanja javnog reda i mira poduzeti sve ono što je u njezinoj nadležnosti i kazniti počinitelja, već u ponedjeljak MUP najavljuje prijave za govor mržnje. Vlada je u priopćenju nazvala taj događaj govorom mržnje.

Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a i najistaknutiji političar iz reda srpske nacionalne manjine, spočitnuo je nekima koji su rekli da se u Borovu radilo o prekršaju.

'To nije istina. Riječ je još jedanput o tome da se stvari ne nazivaju pravim imenom pa se ne poduzimaju radnje koje bi odgovarale tome. Ovdje je riječ o poticanju mržnje protiv jedne zajednice, u ovom slučaju srpske', kazao je Pupovac.

Odvjetnica Vanja Jurić, s obzirom na sve okolnosti i povijesno značenje datuma okupljanja, smatra da se u svakom slučaju radi o govoru mržnje. 'Uzvici koji se čuju impliciraju osvetu i mržnju, duboko su uznemirujući, a nedvojbeno su upućeni pripadnicima srpske nacionalne manjine. Kvalificiranje takvih postupaka kao pukog remećenja javnog reda i mira nije dostatna reakcija i djeluje kao bagateliziranje onoga što se dogodilo', mišljenja je odvjetnica.

S druge strane, naglasila je da je potrebno razlikovati pojam govora mržnje i kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju propisano Kaznenim zakonom. 'O tome jesu li ostvareni svi objektivni i subjektivni elementi tog kaznenog djela, odnosno postoji li osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo, može odlučivati isključivo Državno odvjetništvo', kaže nam Jurić.

Na upit da nam pojasni tko odlučuje o kvalifikaciji djela - policija ili Državno odvjetništvo - Jurić kaže da ako govorimo o pokretanju prekršajnog postupka, temeljem Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, tada o kvalifikaciji mogu odlučivati i Državno odvjetništvo i policija.

'Prema Prekršajnom zakonu, oba tijela su ovlašteni tužitelji. Međutim ako Državno odvjetništvo, bilo temeljem javno dostupnih podataka, bilo temeljem nečije kaznene prijave, utvrdi da postoje osnove za pokretanje kaznenog postupka, tada jedino Državno odvjetništvo može inicirati i voditi kazneni postupak', navodi odvjetnica.

Naravno, različite su i kazne ako se radi samo o prekršaju ili o djelu koje spada u kategoriju govora mržnje.

'Za remećenje javnog reda i mira, ako se na te odredbe pozvao ministar, propisane su novčane kazne do 350 DEM ili kazna zatvora do 30 dana. Za kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju, ako se utvrdi da su ostvareni elementi tog kaznenog djela, Kaznenim zakonom propisana je kazna zatvora do tri godine, a za organizatora grupe koju čine više od tri osobe kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina', objasnila je naša sugovornica.

Zanimalo nas je i kakva je inače praksa nakon takvih incidenata, ide li se odmah s prijavama za govor mržnje ili se češće ostaje tek na remećenju reda i mira. Jurić kaže da, prema njezinu iskustvu, Državno odvjetništvo rijetko pokreće postupak zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju.

'Zakonom je to kazneno djelo propisano vrlo 'usko', tako da se svako ponašanje koje predstavlja govor mržnje ne može automatski istovremeno smatrati počinjenjem kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju. To kazneno djelo najteži je oblik govora mržnje, a zahtijeva dokazivanje namjere počinitelja da ostvari sve elemente kaznenog djela', zaključila je Vanja Jurić.

>>>Video skandiranja u Borovu možete pogledati ovdje.