'Bili smo primorani odstupiti zbog kompromitiranja onoga što smo htjeli napraviti', kazao je Jokić, optužujući za propuste kako vladu premijera Zorana Milanovića tako i Tihomira Oreškovića.

Naglasio je da Hrvatska nije pristupila izradi normativnog, zakonskog okvira koji bi omogućio da se uvedu kurikulumi u hrvatske škole. 'Nije ih moguće uvesti niti eksperimentalno, na to otpočetka upozoravamo', rekao je Jokić, dodajući da je izrada normativnog okvira preduvjet funkcioniranja pravne države i školstva. Kao drugi razlog, naveo je nepostojanje sredstava i projekata koji bi izvlačili novac iz EU fondova za provedbu cjelovite kurikularne reforme. Spomenuo je da se Ekspertna radna skupina tim povodom obratila državnim vlastima 11. rujna 2015., a potom i u travnju 2016. s naglaskom da je potrebno hitno izraditi dokumentaciju za provedbu reforme iz Europskog socijalnog fonda.

'Za vrijeme ovog ministarstva ne postoji niti oprerativna jedinica za podršku reformi. Također, vrlo je jasno da ministarstvo u ovom sazivu, zbog čega nismo mogli nstaviti svoj rad, ne stoji iza ovog projekta', rekao je Jokić.

Otkrio je da su se članovi radne skupine nakon sastanka s ministrom Predragom Šustarom kod predsjednice Kolinde Grabar Kitarović 31. svibnja obratili predsjednici s pozivom da se nastavi dijalog. 'Kontakata između ministra Šustara i nas od 31. 5. nije bilo. Nije bilo ni nagovaranja, niti ga je trebalo biti, da ostanemo u tom poslu', rekao je Jokić.

Prijetnje bez reakcije vlasti

Ministarstvo pod ravnanjem ministra Predraga Šustara nije htjelo reagirati na napise u pojedinim hrvatskim medijima kojima su upućivane prijetnje, kazao je Jokić, otkrivajući i da su članovi Ekspertne radne skupine zbog prijetnji zatražili i policijsku zaštitu koju nisu dobili.

'1. travnja u prostorije radne skupine došla je jedna osoba i prijetila, tada su tamo bili pripravnici. Tražili smo od policije povećanje sigurnosti. Reakcije na to nije bilo. Na određenim portalima se zaziva na to da se na nas reagira, zaziva se i reakcija metkom na nas koji smo na ovome vrijedno radili', kazao je Jokić.

'Nismo mogli drugo nego pokušati inzistirati na tome da odgovore na pitanje ide li ova zemlja u tu reformu, kada, ima li novac za to, ima li zakonski okvir, ima li Hrvatska šanse da kao drušvo konsenzualno zaključi da je reforma u obrazovanju važna. Na ta pitanja nismo dobili odgovore.....Po nama Hrvatska treba ovu reformu, može je izvesti, zna je izvesti i sigurno će je izvesti, bez nas ili s nama', poručio je Jokić, koji smatra da je njihov rad bio 'iskren, stručan, pošten i s dobrim namjerama'.