“Ovo cjepivo je vrlo slično cjepivu AstraZenece. Radi se o vektorskom cjepivu. Zašto je rezistentiniji i zašto je samo jedna doza, to je stvar procjene kompanije. Sad već znamo da je većina cjepiva vjerojatno dostatna u jednoj dozi, ova koja su u upotrebi, ali su se odlučili na dvije doze, tako su registrirani. Jedna ili dvije doze stvar je skoro semantike jer je moguće da će se i s AstraZeneca cjepivom zbog ograničenja doza ići prvo s jednom. Druga doza umanjuje efikasnost jer je naš imuni odgovor usmjeren i na druge antigene, a to umanjuje efikasnost druge doze. Puno se može o tome razglabati”, rekao je Jonjić za N1.

Istaknuo je da su napravili cjepivo koje ne traži smrzavanje, što je velika prednost.

'Ono što je u ovom slučaju loše, prema onom što sam sinoć pročitao, to je da nemaju puno proizvedenog cjepiva, već će tek sad ići u masovnu proizvodnju', naveo je stručnjak.

Komentirajući nedostatak cjepiva Jonjić napominje da je sramota što se pokazalo da ljudi nisu bili sposobni dogovoriti se na globalnoj razini oko proizvodnje cjepiva, već se ponovno išlo u utrku za novcem.

'Pokazalo se da to nije dobro jer virus nema granica i nećemo puno postići ako ostavimo nezaštićene dijelove svijeta koji si to ne mogu priuštiti', kazao je Jonjić.

Imunolog ističe da je po pitanju izbora cjepiva došlo do nepotrebnih konfuzija.

'EMA nije rekla da cjepivo AstraZenece nije dobro za populaciju stariju od 55. Samo su rekli da u trećoj fazi studije nije bilo dovoljno ispitanika da bi mogli prosuditi efikasnost. Ništa loše nije rečeno o cjepivu. Neke zemlje su onda procijenile da to ne preporuče za starije iz nekog razloga. Nigdje nije rečeno da cjepivo nije dobro, samo da nema dovoljno podataka o učnkovitosti. Imuni odgovor se ne dijeli na godine. Odgovor starijih je uvijek slabiji od onih mlađih, to je biologija. Ta činjenica je korištena za neke argumente da to cjepivo ne treba koristiti, ali to nema biološkog opravdanja', objasnio je virusni imunolog.

Ponavio je da je važno cijepiti se.

'Ova cjepiva su podjednako dobra i glavni cilj mora biti što prije cijepiti što veći dio pučanstva jer argumenata da ima bitnih razlika, zapravo nema. Sva cjepiva dobro štite od najgorih oblika bolesti i to je važno. Određeni manji dio populacije može ponovno dobiti infekciju, ali ona ne rezultira onda teškom bolešću što je opet jako dobro', kazao je Jonjić.

Smatra da je naša zdravstvena služba sposobna organizirati masovno cijepljenje ako dođu potrebne doze. Dodao je na kraju da je nemoguće predvidjeti bilo kakvo kretanje virusa i njegovo ponašanje u nadolazećim periodima.

'Ovaj virus nas je iznenadio. On se stalno mijenja, znamo da u Hrvatskoj imamo nove varijante, doći će i druge. Ključno je pitanje štite li cjepiva. Što se tiče protutijela, virus mutira gene, moguće je da će se mogućnost vezanja protutijela smanjiti i neće efikasno štititi”, smatra Jonjić.

Kazao je i da je prerano reći i teško predvidjeti hoće li se trebati opet cijepiti. 

 'Ako dođe do takvih velikih promjena, ne možemo biti sigurni hoće li se virus tako promijeniti da postane rezistentan na protutijela, vjerujem da neće. Možda se u međuvremenu pronađu i lijekovi za ovaj virus. Ovo je klasični sezonalni virus, vjerojatno će se tijekom ljeta epidemija stišati, no ne ugasiti. Dok ne cijepimo dovoljno populacije, ne možemo zaustaviti širenje virusa. Može se dogoditi da se nove varijante pretvore u treći val', zaključio je stručnjak.