Gospar Frano za Karaku je više od barbe, iza priče koja je glasoviti brod iz dubrovačke pomorske povijesti sa starih zavjetnih slika i skica vratila na more stoji od samih početaka, od ideje, preko duge gradnje broda i porinuća do svakodnevne plovidbe. Reklo bi se on joj je i barba i duša.

‘U svojoj karijeri upravljao sam raznim vrstama brodova pa i jedrenjacima, ali Karaka je posebna, ona nije brod ona je vremeplov', kaže kapetan Frano, od mladih dana zaljubljenik u dubrovačko pomorstvo.

'Čini mi se da se s nedovoljnom pažnjom odnosimo prema našoj maritivnoj baštini koja je u mnogim segmentima ravna najvećim svjetskim dostignućima. Primjerice, ono što je Titanik za početak 20. stoljeća to je dubrovačka Karaka za 16. stoljeće, samo s mnogo sretnijom sudbinom. Riječ je o tome da je dubrovački brod u to doba bio jedan od najvećih i najsigurnijih brodova na svijetu, čudo brodogradnje onog doba. Između 14. i 17. stoljeća, Karaka je bila jedan od najvažnijih brodova Sredozemnog mora i može se smatrati prethodnikom svih jedrenjaka koji su se razvijali sve do 19. stoljeća', kaže kapetan Frano dodajući kako je Dubrovačka Republika izgradila gotovo 200 brodova koji su plovili po svim morima svijeta, a osim karake gradile su se galije (u Dubrovniku postoji i replika galijuna Tirena).

Karake su prevozile skupi teret, imale su i naoružanje do 40 topova, za obranu od pirata, a posade su bile do 140 ljudi. Dubrovačka karaka imala je tri jarbola, od kojih je srednji najviši. On ima dva križna jedra. Jarbol na pramcu ima križno jedro, a na krmi latinsko jedro. Jedra su bila teška i podizala su se uz pomoć ručnog vitla. Krma je visoka, što je osobina prekooceanskih brodova. 'Krajem 16. stoljeća karaka je poboljšana, pa je mogla prevesti i do 1.000 vojnika i 900 tona tereta. Dubrovčani su u gradnji karaka bili vrhunski majstori, koristili su najkvalitetnije drvo, a na svojim plovidbama putovali su do Velike Britanije i SAD-a', kaže kapetan, pa sa navigacijskih odrednica prelazi ne interijer u čemu su karake bile jednako tako čudesne, kako po luksuzu tako i po načinu korištenja prostora. Primjerice, u središnjem prostoru karake, bio je strop sa slikama tadašnjih slikarskih majstora. Na nekim su postojale kovačke i stolarske radionice, zdenac s vodom i vrtom, čak i nastambe za svinje, kokoši i kuniće.

'U djelima Williama Shakespearea, Mletački trgovac i Ukroćena goropadnica spominje se riječ argosy što zapravo znači dubrovačka karaka. Sve to vam govori kako smo u priči o uključivanju Karake u turističku ponudu bile svjesni važnosti i potencijala projekta. Ali i teškoća', kaže kapetan.

Prije svega stara Karaka je trgovački brod, suvremena je turistički. To su potpuno drugačije namjena, što će reći da je trebalo uskladiti različite želje.

'To je značilo da se svakom detalju morala posveti posebna pažnja. Zato je gradnja Karake na Murteru u Betini potrajala dugo i probijala rokove. S jedne strane mnogi aspekti broda prilagođeni su modernim turističkim standardima pa je cijela unutrašnjost klimatizirana radi udobnost putnika, a s druge ustrajali smo na tome da dočaramo osjećaj 16. stoljeća', kaže kapetan Frano.

Repliku stare karake projektirao je znalac dubrovačkog brodovlja Franjo Flesch, tako da je trup od željeza napravljen u Splitu, a ključni su bili drveni dijelovi dovršeni u Betini koji su mu dali takav izgled da je nemoguće primijetiti da nije sav načinjen od drva. Karaka je preko palube duga 35 metara, ima tri jarbola (najviši ima 27 metara), a može primiti 215 turista. Unutrašnjost broda uređena je vrlo moderno - ima četiri palube, tri salona, nekoliko barova i restoran. Pokreću ga dva motora jačine 280 konjskih snaga, a prosječna mu je brzina 9,5 do 10,5 nautičkih milja. Brod je građen pod službenom potporom i pokroviteljstvom grada Dubrovnika, ali to nije podrazumijevalo nikakvu novčanu potporu.

Da je Karaka pun pogodak, vidjelo se od prvog dana kad je vezana na matično mjestu u gruškoj luci.

'Nema gosta u Dubrovniku koji ne zastane pred Karakom na vezu. Svi su oduševljeni i poziraju pred njom, ali za ukrcaj treba još nešto – dobro razrađen i raznovrstan plan plovidbe, prilagođen željama turista', kaže kapetan dodajući kako neki gosti više vole smirene ugođaje, a drugi su više skloni modernim i glamuroznim spektaklima. Oni prvi bez puno razmišljanja biraju krstarenje Elafitskim otocima, koje je na programu od svibnja do listopada, što će reći da je ova priča zabilježena nešto nakon otvaranja sezone. Dok se nakon isplovljavanja iz Gruža redaju boroviti Koločep, Lopud, Šipan. Posebno je zanimljivo promatrati reakcije turista.

'Brod je odličan, nismo očekivali da će biti ovakav. U Turskoj imamo slične izlete, ali ovo sunce i priroda su posebni, a povijesno ozračje čini da u jednom izletu imate spojena dva vremena sadašnjost i prošlost. Dubrovnik je dobro očuvan, vidi se da ljudi njeguju svoju povijest, a mene fasciniraju i duge veze Turske i vašega grada', kaže Murat Haydar, poslovnjak iz Istanbula.

I njega kao i druge turiste zanimaju detalji o tome kako je karaka plovila pa im posada pokazuje rad s jedrima, a kad sunce postane prejako, neki se sklanjaju u unutrašnjost klimatiziranih salona, dok se mlađi prepuštaju toplini na sunčalištima palube. Ima i onih koji požele osjetiti kako je to upravljati Karakom. Za one kojima je more milije u romantičnim ozračjima posada s Karake nudi plovidbu oko Lokruma s večerom u zalazak sunca. Ipak, najveći je interes za - 'Game of Thrones', planetarno glasoviti HBO-ov serijal sniman u Dubrovniku u kojem je Karaka igrala jednu od uloga.

'Fanovi 'Igre prijestolja' ne propuštaju krstarenje koje ih vodi u potpuno drugačije ozračje od onog iz dubrovačke povijesti ili romantike. Ovo je plovidba u fantaziju i spektakl, a naši vodiči su prepuni pričica o seriji, gradu, o plemenitim obiteljima Westerosa i King’s Landing i anegdotama sa snimanja', kaže Sandra Batarelo, direktorica tvrtke i vlasnica Karake.

Neke su lokacije vidljive s mora (Red Keep, gdje kralj Joffrey slavi svoj imendan – Tvrđava Lovrijenac, zidine Dubrovnika, gdje su Tyrion Lannister i Varys šetali, City of Qarth – otok Lokrum, House of the Undying – tvrđave Bokar i Minčeta), a druge se mogu posjetiti pješačkom turom (Park Gradac – set za ljubičasto vjenčanje, Muzej Rupe – javna kuća, Pile gdje je kralj Joffrey bio suočen sa neredima i mnoge druge).

Mediji su zavoljeli Karaku i prije Igara prijestolja, CNN izabrao je izlet njome kao najbolji način za razgledavanje obale, France5 je kadrove s nje odabrala za popularnu emisiju Thalassa, a Karakine plovidbe koristili su BBC i japanske televizije. British Airways uključio je Karaku u svoju 2012 Short Breaks Campaign. U plovidbi, bogatoj trpezi, i udobnosti Karake uživale su mnoge svjetske zvijezde, među kojima Mickey Rourke i Gabourey Sidibe. U dvanaest godina plovidbe Karaka je osim popularnosti bila i nagrađivana, pa je 2005. dobila nagradu Plavi cvijet Hrvatske turističke zajednice za najoriginalniju turističku ponudu.

'Karaka je turistička priča s mnoštvom mogućnosti. Često se gosti vraćaju, upravo prošli tjedan smo imali goste koji su uživali u našem Sunset i Dinner cruise i su bili toliko oduševljeni da su odlučili ceremoniju vjenčanja kao i večeru s plesom organizirati na Karaki. Veliki broj organizatora kongresa i preporučuje Karaku za brojna događanja poput koktel-aperitiva, team buildinga, večere s pogledom na Grad…', kaže Sandra, uvjerena kako hrvatska pomorska baština ne samo u Dubrovniku može, ako je na pravi način promišljena, postati posebnost turističke ponude istočnog Jadrana.

Mnoga hrvatska mjesta uz obalu imaju bogatu brodograditeljsku i pomorsku povijest i mnoga su je na ovaj ili onaj način izvukla iz zaborava. Rovinj je vratio batanu, Murter latinsko jedro i gajetu, Komiža falkušu, a upravo je toj pomorskoj baštini i njenom vrednovanju posvećen skup koji će se u 10. i 11. lipnja održati u Betini pod nazivom 'Maritivna baština u lokalnim zajednicama, modeli održivosti'. Organizira ga Ured hrvatskog zastupnika u EU parlamentu Tonina Picule, a tom prilikom će se čuti iskustva iz drugih europskih pomorskih zemalja kao i to kako Unija kroz razne fondove i Erasmus program financira projekte vezane uz maritimnu baštinu.

Još da netko na nacionalnoj razini ozbiljno promisli o tome što pomorska baština Hrvatskoj znači i na koje sve načine je uključiti u turističku ponudu, možda bi priča o Karaki i spomenutim danas slabo umreženim uspjesima lokalnih zajednica mogla postati brend. Recimo nešto poput onoga što je sa svojom pomorskom tradicijom s Festivalom mora učinio francuski Brest, koji svake godine okupi tisuće brodova i posjetitelja.