'Velika nam je čast što smo izabrani za strateške partnere', kazao je prilikom potpisivanja ugovora o zajmu s tadašnjom ministricom socijale Milankom Opačić i ministrom financija Borisom Lalovcem 2014. voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Carlos Pinerua i dodao da je uvjeren da će ovaj projekt biti uspješan. Njegove se riječi nisu obistinile. Četiri godine kasnije, velika reforma sustava socijalne skrbi više ne postoji.

Iz nedavno objavljenje revizije Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku očito je kako se dignulo ruke od svega.

Ugovor o zajmu je sklopljen 25. rujna 2014. na iznos od 70 milijuna eura, i to za provedbu projekta pod nazivom 'Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite - MSPM – deinstitucionalizacija'. Ugovoreni rok provedbe projekta bio je četiri godine, odnosno do 31. prosinca 2018.

Početak otplate zajma je 15. studenoga 2018., a završetak otplate 15. svibnja 2034.

Kako stoji u izvješću Državnog ureda za reviziju, sve je počelo štekati još 2016. Riječ je o mandatu ministrice Bernardice Juretić.

Zajam otkazan, milijuni potrošeni na - konzultante

'Realizacija Projektnih aktivnosti, kod svih tematskih područja, odvijala se sporije od plana', napisali su. Početkom 2017. u mandatu aktualne ministrice Nade Murganić iz sredstava zajma potrošeno je gotovo 4,5 milijuna kuna – 3,3 milijuna na konzultantske usluge i 635 tisuća kuna na ugovore o djelu. Te godine Ministarstvo je odlučilo prekinuti daljnje aktivnosti i otkazalo je dva projektna područja: Objedinjavanje administracije socijalne pomoći u obliku novčanih naknada u Jedinstveni centar za naknade i Deinstitucionalizacija osjetljive djece i odraslih.

Ova dva projekta bila su kičma reforme za koju je u konačnici i uzet zajam. Točka na 'i' stavljena je potkraj prošle godine, kad je zajam zatvoren, a preostali iznos od 63 milijuna eura otkazan. Od ugovorenih 70 milijuna eura, u 2017. i ranijim godinama iskorišten je zajam u iznosu 6.722.765,18 kn. Tijekom 2017. nije bilo pokretanja novih aktivnosti i raskinuto je deset konzultantskih ugovora. Do kraja prosinca 2017. podmirene su sve dospjele obveze temeljem implementiranih i/ili raskinutih ugovora. Preostalo je plaćanje troškova revizije financijskih izvještaja Projekta', stoji u nalazu revizije.

Opačić: Svaka Vlada ponaša kao da je život počeo s njom

Za komentar ovog fijaska zamolili smo bivšu ministricu Opačić. Kaže da je ovo samo dokaz uobičajene hrvatske prakse. 'To je pitanje politike. Meni je žao da se svaka Vlada kada dođe na vlast ponaša kao da je život počeo s njom. Ja se nisam tako ponašala, svi projekti koje sam naslijedila od bivše vlade su ostali. Doradila sam samo kriterije za neke projekte', prisjeća se Opačić.

Objašnjava da je Jedinstveni novčani centar trebao biti nešto što bi pomoglo građanima jer bi na jednom mjestu dobivali sve dokumente i ostvarivali sva svoja prava. To bi bilo jeftinije za državu jer bi sve bilo na jednome mjestu i država bi imala bolju kontrolu. Što se tiče transformacije domova, ideje uvezene iz zemalja Europske unije zbog koje je Opačić bila i zasuta kritikama, kaže da je ona u svom mandatu 650 ljudi maknula iz domova, iz institucija u stambene zajednice.

'To je nešto što je trebalo početi s tim zajmom Svjetske banke, a nastaviti se financirati iz fondova Europske unije jer Europska unija smatra da je prioritet da djeca i odrasli žive u stambenim zajednicama, što je za njih puno prirodnije i pridonodi njihovom psihičkom zdravlju. Institucije su trebale biti otvorene samo za one koji stvarno ne mogu živjeti u stambenim zajednicama', prisjeća se sada propalog projekta.

Podsjeća da je zajam dobiven po povoljnim uvjetima i kamati od jedan posto te da je za izradu samog projekta temeljem kojeg je zajam dobiven utrošena velika energija i puno vremena. 'Šteta je to sve. Šteta je ljudi koji bi u toj transformaciji domova mogli živjeti puno kvalitetnije nego u institucijama', poručuje Opačić.