Na telefonskoj sjednici predloženo je donošenje odluke da se izbori financiraju iz akumuliranih proračunskih prihoda iz prethodnih godina što je bila rezervna varijanta jer država zbog unutarnjih političkih prijepora do sada nije dobila proračun za 2022. godinu koji bi sadržavao odgovarajući iznos za provedbu izbora raspisanih za 2. listopada.

Donošenje odluke ipak je spriječilo protivljenje ministara iz HDZ BiH. Za odluku su bili srpski i bošnjački ministri.

Sukladno odredbama važećeg izbornog zakona 19. svibnja istječe rok do kojega Vijeće ministara mora osigurati sredstva za provedbu izbora za koje je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) procijenilo da će u ovoj fazi stajati nešto više od 6,5 milijuna eura.

SIP je izbore raspisao unatoč činjenici da nisu uspjeli pregovori o izmjenama izbornog zakona, a stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) smatraju da stoga nema zakonskih pretpostavki za provedbu izbornih rezultata.

No ipak su odlučile kako će na njima sudjelovati, a pri tom se nadaju kako bi se prije listopada ipak mogao postići neki dogovor o izbornoj reformi što pak u Stranci demokratske akcije (SDA) odlučno odbacuju kao mogućnost.

Odmah nakon raspisivanja izbora 4. svibnja pred Vijeće ministara BiH postavljen je zahtjev da osigura novce što su izrijekom podržali Ured visokog predstavnika (OHR), SAD te najutjecajnije države članice EU.

Ministar financija Bevanda se nakon glasanja na Vijeću ministara očitovao posebnom izjavom u kojoj je ustvrdio kako novci za izbore ne mogu biti osigurani na način na koji se to htjelo učiniti u utorak.

"Očito je da zakon i zakonito postupanje nisu bili prioritet kod predlaganja ovakve odluke", izjavio je Bevanda uz ocjenu kako je riječ o rezultatu političkog pritiska.

Ministar je također optužio SIP za "neviđenu hajku, podmetanja i manipulacije" aludirajući na činjenicu da su ga iz tog tijela izravno prozivali kao krivca za pokušaj opstruiranja provedbe izbora te su mu prijetili kaznenom prijavom.