Hrvatski predsjednik Ivo Josipović kazao je u ponedjeljak u Srebrenici kako je došao da bi u svoje osobno i ime svih građana Hrvatske svima koji su prije šesnaest izgubili članove svoje obitelji u tom gradu iskazao sućut i podijelio s njima bol
'Srebrenica je mjesto strašnog zločina genocida', kazao je Josipović hrvatskim medijima nakon što je položio vijenac na spomenik podignut u znak sjećanja na više od osam tisuća Bošnjaka što su ih u srpnju 1995. godine ubile snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića.
Jospović je istaknuo kako Srebrenica mora biti mjesto pouke za sve nas.
'Moramo biti bolji i pametniji i ne smijemo nikada dopustiti da se nešto slično ponovi', kazao je Josipović, te istaknuo kako je jedan od temelja njegove politike pomirba i gradnja dobrih odnosa u regiji.
'Moj je dolazak ovdje ovdje prvenstveno ljudske naravi, sućuti sa žrtvama i njhovim obiteljima', rekao je hrvatski predsjednik koji je bio među govornicima na komemoraciji posvećenoj žrtavama genocida iz 1995. godine.
'Danas je dan za tišinu i poniznost', kazao je Josipović tom prigodom dodajući kako je Srebrenica bila užasan i nepojmljiv zločin koji se nije smio dogoditi na tlu civilizirane Europe.
Osveta - očuvanje cjelovitosti zemlje
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je kako je važno da regija danas ima čelnike kakav je hrvatski predsjednik i koji promoviraju suradnju zahvalivši mu se na dolasku u Srebrenicu, te dodao kako nema riječi koje mogu opisati strahotu Srebrenice.
'Nema riječi koje mogu objasniti iracionalno zlo', istaknuo je Izetbegović konstatirajući kako genocid počinjen u Srebrenici nije bio stvar afekta nego dobro smišljeno masovno ubojstvo Bošnjaka koji su bili krivi samo zbog svoje vjere i odanosti BiH.
Dodao je kako Srebrenica kao crna mrlja na savjesti čovječanstva nikada neće izblijedjeti a u svijetu kakav danas jeste domoljubima BiH valja pokazati srpljivost, slogu i povjerenje.
'Jedina osveta na koju danas pozivam je očuvanje cjelovitosti zemlje', kazao je Izetbegović.
Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko kazao je kako nas Srebrenica podsjeća da se zlu mora aktivno suprotstaviti i pokazati da se genocidom ništa ne može napraviti.
Predsjednik organizacijskog odbora 16. obljetnice Ćamil Duraković, Srebreničanin koji je 1995. godine imao šesnaest godina, kazao je kako tugu i bol zbog izgubljenih života ništa ne može nadomjestiti no ove godine mala utjeha proistječe iz činjenice da je napokon uhićen Mladić.
'Naši mrtvi po prvi put imaju malo veću mjeru mira nego ranije', kazao je Duraković pozvavši da se ne dopusti negiranje genocida i da se Srebrenici pomogne kako bi ponovo živjela.
Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović kazao je kako je važno da se sva tri naroda u BiH jasno odreknu onih koji su u njihovo ime počinili strašne zločine.
'Negiranje vlastite humanosti'
Američki veleposlanik u BiH Partick Moon prenio je izraze duboke sućuti svoje vlade obiteljima ubijenih a također je istaknuo kako je važno da će se Ratko Mladić napokon suočiti s pravdom i odgovarati za počinjene zločine.
'Sjećamo se što je počinjeno i što je svijet propustio učiniti prije šesnaest godina. Oni koji negiraju ovaj genocid ili ga pokušavaju miniminizirati... negiraju vlastitu humanost i suosjećajnost', kazao je američki veleposlanik.
U Srebrenici se na šesnaestu obljetnicu najvećeg masakra počinjenog u Europi nakon Drugog svjetskog rata okupilo više tisuća ljudi uključujući članove obitelji 613 žrtava čiji su posmrtni ostaci tijekom dana pokopani na groblju unutar memorijalnog centra Potočari.
U Potočarima i na drugim grobljima do sada ih je pokopano 5.325 osoba.
Komemoraciji i pokopu u Potočarima nazočilo je više tisuća ljudi koji su se tamo okupili unatoč velikoj vrućini. Cijeli skup je protekao uz velike mjere sigurnosti.
Nestalo oko 8100 Bošnjaka
Međunarodno povjerenstvo za nestale osobe (ICMP) sa sjedištem u Sarajevu objavilo je u nedjelju da se na temelju pouzdanih podataka može ocijeniti da je u Srebrenici u srpnju 1995. godine nestalo oko 8100 Bošnjaka.
Stručnjaci ICMP-a koriste se najsuvremenijim metodama analize uzoraka DNK pronađenih u masovnim grobnicama, odnosno njihovom usporedbom s DNK profilima dobivenim iz krvi živih srodnika.
Na taj je način ICMP do sada utvrdio identitet 6598 osoba koje su od pada Srebrenice smatrane nestalima. 'Tijela oko tisuću i pol osoba tek treba pronaći', ističu iz ICMP-a.