Današnja odluka vlade da ukine uredbu 3, 5, 7 i 9 posto klasičan je primjer 'gašenja vatre benzinom', kazao je danas čelni čovjek sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić, te pozvao ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića da podnese ostavku
'Nakon vijesti da je vlada ukinula uredbu 3, 5, 7 i 9 posto, čime će se definitivno smanjiti plaće učiteljima i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama, samo mogu reći da se radi o klasičnom potezu kojim se vatra gasi benzinom', kazao je Stipić.
Umjesto da odgovori na pitanje zašto u sedam mjeseci ništa nije učinjeno kako bi se ta uredba ozakonila, vlada je donijela odluku o njezinu ukidanju. 'Sad je vrlo jasno zašto: ta uredba im je trebala kao klasičan primjer ucjene sindikata pregovarača', ustvrdio je.
'Time su zasigurno dodatno homogenizirali zaposlene u osnovnim i srednjim školama, jer su oni najveće žrtve ovog vladinog poteza', dodao je, te poručio kako ne sumnja da će odgovor vrlo brzo stići - onog trenutka kada se zaposleni vrate u svoje škole.
'Nakon takve odluke vlade, pitanje više nije treba li ili ne treba ministar Jovanović dati ostavku, već je pitanje hoće li on to učiniti danas ili idući tjedan', kazao je nadalje Stipić, referirajući se na ministrovu izjavu s početka mandata da će dati ostavku dođe li do smanjenja plaća u prosvjeti.
Vlada je na današnjoj sjednici ukinula od 1. kolovoza isplatu dodatka na plaću od 3, 5, 7 i 9 posto učiteljima i nastavnicima u osnovnom i srednjem školstvu, zbog koje će prosvjetarima plaće pasti između 120 i 600 kuna. Odluka je donesena nakon što su četiri sindikata javnih službi odbila potpisati izmjene Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za javne službe kojima je vlada planirala uštedjeti dvije milijarde kuna na izdacima za javne i državne službenike kroz ukidanje ili smanjenje materijalnih prava, poput regresa, božićnice, jubilarne nagrade ili naknade za prijevoz.
Vlada kriva za šah-mat u pregovorima
Hrvatska vlada učinila je brojne propuste u vođenju pregovora sa sindikatima javnih službi, što je ozbiljno diskreditiralo aktualnu vlast i dovelo do ozračja u kojemu su se sindikati nepovratno podijelili a vlada izgubila vjerodostojnost, rečeno je u 'Preporodu'.
'Učinjeno je toliko ozbiljnih pogrešaka i propusta i sve što se događa proizlazi iz njih. Danas znamo da smo od Dodatka I jednako daleko kao što smo to bili prije dva mjeseca. Postavlja se pitanje je li to moglo i moralo drugačije, i ima li odgovornih za to', kazao Stipić.
Sindikat smatra kako je u vođenju pregovora učinjeno pet ključnih pogrešaka koje su izravno odgovorne za sadašnju šah-mat poziciju, zbog čega bi se premijer Zoran Milanović trebao zapitati nije li možda problem u njegovim pregovaračima, dodao je.
Govoreći o tim pogreškama, u prvome se redu osvrnuo na činjenicu da nema zakonito formiranog pregovaračkog odbora, koji bi posebnim protokolima uredio tijek odvijanja pregovaračkog procesa i utvrdio međusindikalne odnose.
'Arbitraža je najosjetljivije pitanje kolektivnog pregovaranja, zbog čega mora postojati zakonito donijet pregovarački odbor kako arbitraža ne bi ovisila o tome hoće li ili neće pregovaračke strane pristati na nju', napomenuo je Stipić. To se, međutim, nije dogodilo. 'Vlada nije ozbiljno shvatila upozorenja da pregovorima treba prethoditi zakonito formiranje pregovaračkog odbora sa sindikalne strane, što je dovelo u pitanje cjelokupni postupak pregovaranja i njegovu zakonitost', kazao je.
S druge strane, arbitraža iz više razloga u ovoj situaciji ne predstavlja rješenje, već je sama po sebi velik problem, napomenuo je. Naime, riješi li arbitraža da se Dodatak I primjenjuje i na one koji ga nisu željeli potpisati, to bi značilo nametanje volje manjine volji većine, budući da četiri sindikata koja nisu potpisala taj dodatak broje više od 60 tisuća članova, dok oni koji jesu imaju jedva nešto više od 25 tisuća članova. Nadalje, to bi sasvim sigurno izazvalo stampedo sudskih tužbi, čak i kad bi arbitraža uspjela.
Kad bi pak arbitraža riješila da se taj dodatak ne može primjenjivati, sindikati koji ga nisu željeli potpisati pokazali bi se dvostruko moćnima prema vladi i superiorni svojim sindikalnim kolegama. 'Najveće žrtve u oba su slučaja zaposlenici u javnim službama i školama, kojima se u svim varijantama crno piše jer im kratkoročno slijedi udar na njihove obiteljske budžete iako će možda dugoročno dobiti neku satisfakciju', kazao je Stipić.
Osvrnuo se i na pitanje troškova prijevoza, nazvavši članak 5 Dodatka I 'pravnom lakrdijom s ozbiljnim posljedicama', za čiju će provedbu biti potrebno daleko previše administriranja a da pritom nije sigurno da novi sistem doista donosi konkretne uštede.
Još jedan važan aspekt pregovora je način njihova vođenja sa strane vlade koji, smatra, ukazuje na izostanak bilo kakve pregovaračke strategije. 'Vlada od početka pregovora nije znala što točno želi niti kako to želi provesti, što ukazuje na izostanak bilo kakve pregovaračke platforme, kao i na to da se sindikalna strana puno bolje pripremila za te pregovore', kazao je Stipić.
Vlada se pritom, smatra, služi metodama otvorene ucjene prijetnjama smanjenjem plaća učiteljima i nastavnicima za 3,5,7 i 9 posto ukoliko predstavnici njihovih sindikata ne potpišu predloženi Dodatak I. 'Nema tog razloga kojim bi se moglo opravdati smanjenje plaća onima čije su plaće ionako najniže od svih plaća u javnim službama', kazao je Stipić. Te su prijetnje jasan znak zabrinutosti pregovarača za vlastitu političku budućnost i vrijeme je da netko konačno postavi pitanje uspješnosti pregovarača koji pregovarački neuspjeh pokušavaju riješiti zastrašivanjem i ucjenom, smatra.
'Zbog svega toga sindikat preporod očekuje da će premijer Milanović vođenje socijalnog dijaloga sa sindikatima javnih službi prepustiti osobama koje će znati i moći iznaći održiva i obostrano prihvatljiva rješenja za ozbiljan problem izlaska ove zemlje iz gospodarske krize', zaključio je Stipić.