Preporuka ministra obrazovanja, znanosti i sporta Željka Jovanovića da sat vjeronauka u školama bude prvi ili zadnji sat nastave u osnovi je dobra ideja, ali je u većini škola trenutačno neprovediva, a da se ne osmisle alternativni sadržaji. To je ukratko zaključak ovih dana ponovo aktualiziranog i nikad do kraja definiranog problema održavanja vjeronauka u školama
'Preporuka, nažalost, nije izvediva na ovakav način, jer vjeroučitelji imaju normu od 22 sata i kad bi radili samo prvi i zadnji sat, oni mogu u jednom tjednu odraditi 20 sati', kazao je HTV-u Božo Margetić, ravnatelj OŠ Vrbani.
Ravnateljica Osnovne škole Medvedgrad u Zagrebu Blaženka Rašljević za Vjesnik je kazala kako su oni i dosad u nižim razredima pazili na to da vjeronauk bude prvi ili zadnji sat, no kad krene predmetna nastava, to je, ističe, neizvedivo.
'Djeca koja ne idu na sat vjeronauka za to su vrijeme najčešće u knjižnici, gdje za njih ima puno sadržaja ili, pak, s nastavnikom na nekoj drugoj aktivnosti, ali nikad nisu po hodnicima', tvrdi ona. Naglašava kako bi rješenje možda bilo u tome da se sva izborna nastava prebaci u suprotan turnus, no u njihovoj je školi i to upitno budući da rade u dvije smjene, a uz to imaju i dosta djece 'putnika'. 'Ministrova preporuka je dobra ideja, ali nažalost ne radimo u idealnim uvjetima. Idealno bi bilo da su svi u jednoj smjeni i da su djeca zbrinuta u školi dok roditelji rade. Možemo se samo nadati da će se to i ostvariti', zaključuje ravnateljica.
Ravnatelj Osnovne škole Bol iz Splita Davor Bučević za Vjesnik je ocijenio kako je ideja ministra Jovanovića jako dobra i potpuno je jasno, kaže, da djeca koja ne idu na vjeronauk moraju primjereno provesti to vrijeme. 'Iako je u načelu dobro da vjeronauk bude prvi ili zadnji sat zbog djece koja ga ne pohađaju, tu dolazimo do problema. Naime, preporuka je i da se, uvjetno rečeno, ozbiljniji predmeti stavljaju u satnicu u jutarnjim satima, dakle dok su djeca svježija. Mi u školi imamo i kompjuterski program koji nam slaže satnicu i uvijek se, primjerice, matematika i hrvatski jezik stavljaju kao prvi sati', ističe Bučević te dodaje kako smatra da će se konsenzus o tome koje sate staviti vjeronauk u raspored jako teško postići budući da je Crkva već rekla 'ne' isključivo prvom i zadnjem satu.
A Crkva je, podsjetimo, odmah nakon najave ministrove preporuke žestoko reagirala te je predsjednik HBK-a Marin Srakić pisao premijeru Zoranu Milanoviću upozorivši ga kako je takav prijedlog diskriminirajući s obzirom na to da 85 posto roditelja i učenika upisuje vjeronauk.
No diskriminirano se ne smije osjećati ni 15 posto učenika koji ne idu na vjeronauk, jasno poručuju iz Foruma za slobodu odgoja. Oni posebno pozdravljaju ministrovu opasku da se briga za djecu koja ne idu na vjeronauk ne smije prebaciti isključivo na školske knjižnice, kao što je trenutačno većinom slučaj.
Roditelji djece koja ne pohađaju vjeronauk žale se dječjoj pravobraniteljici već pet godina. Tvrde da su njihova djeca u vrijeme 'rupe' u satnici prepuštena sami sebi. Tragom pritužbi roditelja upravo je pravobraniteljica začetnica preporuke i godinama je upozoravala Ministarstvo. Crkva pak smatra kako ova vlada ima potrebu komentirati sve što je vezano uz Crkvu. 'Indikativno je da ove neke teme ne zaslužuju da se cijela nacija bakće oko toga', smatra prof. dr. sc. Pero Aračić, dekan KBF-a iz Đakova.
