Čelnici HDZ-a danas su u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima položili vijence u Jasenovcu, na Golom otoku, Jazovci te pred Središnjim križem na zagrebačkom Mirogoju i na grobu Brune Bušića, dok je predsjednik stranke nazočio komemoraciji i misi u Bilima pokraj Mostara, odakle je poručio kako je "tragedija što jugonostalgična aktualna vlast zataškava posljedice totalitarnog komunističkog režima te štiti djelo zločinca Josipa Broza Tita"
"Ono što je tragedija, apsurd u Republici Hrvatskoj jest da mi različitom dioptrijom gledamo na totalitarizme. Ne naravno mi iz HDZ-a, nego dio vladajuće nomenklature tzv. lijeve političke strukture, koja sebe naziva socijalističkom. Nije to nikakva lijeva politička opcija, nego jugonostalgična, a dokaz za to je njihova uporna i tvrda zaštita lika i djela velikog zločinca Josipa Broza Tita. Oni bi i danas nazivali ulice i trgove po njemu i držali biste po svojim uredima", rekao je Karamarko novinarima.
Ustvrdio je da pritom hrvatske žrtve nisu priznate. "Mi sa sjetom i žalošću govorimo o tome kako u RH ni danas ne možete slobodno i normalno govoriti o komunističkim zločinima. Preko 900 jama je u Republici Hrvatskoj, u Sloveniji oko 600 jama a u BiH preko 200 jama prepune su hrvatskih kostiju. O tome se ne može govoriti, jer onaj tko ima zapovjednu odgovornost za te zločine još uvijek nosi naziv stotina ulica i trgova Hrvatske", kazao je Karamarko.
U mjestu Bilima, gdje je održana komemoracija i slučena misa za žrtve totalitarnih režima, planira se graditi veliko Groblje mira za žrtve II. Svjetskog rata. Današnjoj komemoraciji nazočio je i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio, koji je ocijenio da se izgradnjom Groblja mira na Bilima "pravi otklon od jednoga vremena kada se nije smjelo spomenuti žrtve iz razdoblja II. Svjetskog rata i komunizma". "Želimo da sve one obitelji koje desetinama godina nisu mogle pokloniti žrtvama, da to mogu napraviti ovdje i pronaći mir. To je jedan stoljetni projekt", rekao je Čović.
Predsjednik Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij fra Mića Lasić izarazio je sumnju da je hrvatsko ministarstvo branitelja posljednje ekshumacije žrtava namjerno nestručno izvodila 'da bi se što više zameo trag komunističkog zločina'.
Vijence žrtvama svih totalitarizama u Spomen području Jasenovac položili su članovi Predsjedništva HDZ-a Josipa Rimac i Antun Vidaković te saborski zastupnik Jasen Mesić. Nakon polaganja vijenaca Josipa Rimac je istaknula da HDZ, kao članica europske obitelji narodnjačkih stranaka i u skladu s općecivilizacijskim standardima, obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
"Ovdje, u Jasenovcu, s najdubljim pijetetom odajemo počast žrtvama nacional-socijalizma i fašizma. Konzekventno osuđujući zločine svih totalitarizama, pa tako i komunizma, željeli bismo da i ostala masovna stratišta budu primjereno obilježana kao Jasenovac, a svi zločini istraženi i kažnjeni", istaknula je Rimac.
Izaslanstvo HDZ-a predvođeno članom Predsjedništva HDZ-a Olegom Butkovićem i potpredsjednikom Kluba zastupnika Ivanom Šukerom vijence je položilo na Golom otoku i Svetom Grguru, logorima u kojima su zatvarani politički zatvorenici za vrijeme bivše Jugoslavije. "To su dva simbola stradanja ljudi za vrijme komunističkog režima. To su zloglasni zatvori,a Goli otok, simbol stradanja nedužnih žrtava, bio je u funkciji sve do 1988. godine", kazao je Butković.
Potpredsjednik HDZ-a Dražen Bošnjaković i član Predsjedništva Željko Turk vijence su položili kod jame Jazovka u blizini Sošica na Žumberku, u kojoj su dosad otkriveni posmrtni ostaci oko 470 žrtava - razoružanih vojnika NDH, ranjenika, časnih sestara i medicinskog osoblja koji su odvedeni iz bolnica po završetku Drugog svjetskog rata.
U povodu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima izaslanstvo Gradskog odbora HDZ-a Grada Zagreba, predvođeno predsjednikom Andrijom Mikulićem, položilo je vijence i zapalio svijeće pred Središnjim križem na Mirogoju i na grobu Brune Bušića, zagovornika demokratske, suverene i slobodne Hrvatske, kojeg je 1978. iz zasjede ubio pripadnik tajne jugoslavenske policije UDBE.
