'To nije samo bilateralni problem, nego i problem koji utječe na cijelu EU-u i u tom duhu je Komisija predložila da posreduje među dvjema stranama. To je puno važnije pitanje nego što puno ljudi i Sloveniji i Hrvatskoj misle', rekao je Juncker prije razgovora sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.  

Juncker je krajem studenoga zadužio prvog potpredsjednika Fransa Timmermansa da posreduje u graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije i pokuša približiti stajališta dviju zemalja.

Ponuda za posredovanje 'nije dobro prihvaćena', istaknuo je Juncker i rekao da neriješeno granično pitanje između Hrvatske i Slovenije utječe na perspektivu zemalja zapadnog Balkana da postanu članice EU-a.

'Mi smo ponudili naše dobre usluge za posredovanje, to nije prihvaćeno na najbolji mogući način, ali mi nastavljamo raditi na tome. Naša je uloga približiti dvije strane', rekao je Juncker. 

'Komisija pokušava posredovati između dviju pozicija na temelju arbitražne presude. Arbitražni sporazum dio je sporazuma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji', rekao je Juncker.

Dalekosežni utjecaj spora na europski put zapadnog Balkana

Na upit krši li Hrvatska europsko pravo nepriznavanjem arbitraže, Juncker je odgovorio da na 'laka pitanja nema lakih odgovora'.

Posebno je naglasio da nijedna zemlja zapadnog Balkana neće moći biti primljena prije nego što riješi granične sporove sa susjedima.

'Ne želim da se ikad više ovo ponavlja, neka se dogovore među sobom prije nego što postanu članice'.

Juncker je dodao da Komisija 'ne želi incidente' između dviju država. 'Ne želim da se događaju incidenti između dvije zemlje. Mi smo sada u razdoblju kada moramo provjeriti kako možemo napraviti pomak u pravcu provedbe arbitraže i ne bih želio da dvije zemlje uđu u sukob'.

Dodao je da hrvatsko-slovenski granični spor nikoga drugog u Europi ne zanima i da nitko ne zna o čemu se zapravo radi.

Za jednu zemlju to je bilateralno pitanje, a za drugu europsko, ali u sadržajnom smislu 'razlike su vrlo male', rekao je predsjednik EK-a.  

'Razlike su vrlo male. To nije veliki problem. To je problem koji nikoga drugog ne interesira i to treba znati. To me vodi zaključku da je buduće proširenje na zapadni Balkan u rukama Hrvatske i Slovenije', rekao je Juncker.

Slovenski predsjednik Pahor je rekao da nije točno hrvatsko stajalište o neriješenom graničnom sporu. 'Granično pitanje je riješeno arbitražnom presudom. Ovdje je riječ o provedbi  potpisanog sporazuma, koji je dio sporazuma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

Pahor: Hrvatska krši vlastiti sporazum 

Hrvatska je postala članicom EU-a zato što je zaključen arbitražni sporazum, koji se sastoji iz dva dijela. U prvom dijelu Slovenija se obvezala da će ukloniti blokadu i pomoći Hrvatskoj da postane članicom EU-a. Mi smo se toga dijela sporazuma držali i bez toga Hrvatska ne bi postala članicom EU-a. U drugom dijelu se Hrvatska obvezala da će poštovati pravorijek arbitraže o granici na kopnu i moru i Slovenija s pravom očekuje da se Hrvatska drži te obveze', rekao je Pahor.

Dodao je da Hrvatska nepriznavanjem arbitražne odluke krši vlastiti sporazum o pristupanju Europskoj uniji te istaknuo da Komisija mora imati aktivniju ulogu u naporima na provedbi te odluke.

"U Bruxelles sam između ostaloga došao da bih Komisiju, predsjednika Junckera osobno, potpredsjednika Fransa Timmermansa pozvao da se aktivnije uključe u napore na provedbi arbitražnog sporazuma. Želio bih reći da zbog toga što je arbitražni sporazum postao dio sporazuma o pristupanju, imamo političko, pravno i moralno pravo očekivati od Hrvatske, kao prijateljske države da ispuni svoju obvezu", rekao je Pahor.

Slovenski predsjednik pozvao je "hrvatske prijatelje da službeno ili neslužbeno, iz vjerodostojnog izvora u Zagrebu, pošalju poruku Ljubljani i Bruxellesu da će poštovati arbitražnu odluku".