Tvrditi da se Trump u svom drugom mandatu okreće prema Rusiji nije pretjerivanje. U prvih mjesec dana od povratka na vlast već je više puta zauzeo stavove koji odgovaraju interesima Kremlja. Od ponovne uspostave kontakta s Vladimirom Putinom do potkopavanja NATO-a i podrške krajnje desnim strankama u Europi, američki predsjednik ne ostavlja mnogo prostora za sumnju.

Trumpov odnos prema Putinu i Ukrajini

Jedan od najupečatljivijih trenutaka bio je Trumpov telefonski razgovor s Putinom 12. veljače, koji je trajao čak 90 minuta. Nakon razgovora Trump je izjavio: ‘Želim zahvaliti predsjedniku Putinu na njegovom vremenu i trudu’. Dodao je i kako su se složili da bi SAD i Rusija trebali ‘blisko surađivati’ te čak spomenuo mogućnost uzajamnih posjeta.

Istovremeno, njegov odnos prema ukrajinskom predsjedniku Zelenskom potpuno je drugačiji. Trump ga je nazvao ‘diktatorom’, iako je 2019. godine pobijedio na slobodnim izborima. Pritom ne koristi isti termin za Putina, iako je glavni ruski oporbeni lider Aleksej Navaljni preminuo u zatvoru nekoliko tjedana prije nego što je Kremlj organizirao još jedne izbore s predvidivim ishodom, piše Politico.

Osim retoričkih napada na Zelenskog, Trump je omogućio Putinu i konkretne diplomatske pobjede. Njegov ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da Ukrajina ne može očekivati povrat svih okupiranih teritorija jer je to ‘nerealno’. Time je Washington unaprijed oslabio poziciju Kijeva u bilo kakvim budućim pregovorima s Moskvom.

Još jedan ključan ustupak Putinu je odluka da NATO neće slati vojnike u Ukrajinu niti će ukrajinski vojni angažman država članica biti pokriven člankom 5, koji kaže da je napad na jednu članicu napad na sve.

Europa isključena iz procesa

Bruxelles je dodatno uznemiren činjenicom da je Trump isključio europske saveznike iz razgovora o Ukrajini. Prvi ozbiljni pregovori održani su u Saudijskoj Arabiji, ali bez prisustva Kijeva i Bruxellesa. Time je Trump u potpunosti ignorirao zahtjev Ukrajine da ne može biti razgovora ‘o Ukrajini bez Ukrajine’.

Europske prijestolnice već su mjesecima zabrinute da će Trump prekinuti ili smanjiti pomoć Ukrajini. Ovaj razvoj događaja samo je potvrdio strahove da američki predsjednik ne vidi Ukrajinu kao strateškog partnera, već kao smetnju u svom odnosu s Rusijom.

Podrška europskoj krajnjoj desnici

Trumpova naklonost Rusiji vidi se i kroz njegovu podršku političkim opcijama u Europi koje otvoreno simpatiziraju Moskvu. Njegov potpredsjednik JD Vance podržao je kandidata Călina Georgescua, koji je prošle godine pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumunjskoj nakon sumnjive ruske dezinformacijske kampanje.

Istovremeno, Trumpov saveznik Elon Musk dao je podršku krajnje desnoj njemačkoj stranci AfD (Alternative für Deutschland), koja bilježi rekordnu popularnost i koja je često pod nadzorom obavještajnih službi zbog veza s Kremljom.

Američka vanjska politika sve bliža ruskoj

Još jedan zabrinjavajući element je smanjenje financiranja organizacija koje nadziru slobodne izbore i bore se protiv ruskog miješanja u demokratske procese. Trumpova administracija ukinula je financijsku potporu organizacijama koje djeluju u bivšim sovjetskim republikama, dok je istovremeno izrazila interes za američko-ruske investicijske projekte, uključujući one u Arktiku.

Uz sve to, Trumpov način upravljanja državom sve je sličniji onome u Kremlju. Nedavno je otvoreno dao do znanja da mu ne bi smetalo ukidanje ograničenja predsjedničkog mandata, što bi mu omogućilo ostanak na vlasti i nakon dva mandata – baš kao što je Putin učinio u Rusiji.