Iako mu je odvjetnik Veljko Miljević savjetovao drukčije, Zdravko Mamić dan i pol prije izricanja nepravomoćne presude otišao je u BiH. U Međugorju je saslušao presudu, nakon koje je dao do znanja da se ne kani vraćati u Hrvatsku. Njegovu odluku zapečatio je ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić rekavši kako ta država ne može izručiti Mamića Hrvatskoj, ali da zato može služiti kaznu u BiH.

No do toga je dug put, kao i do izricanja pravomoćne presude u Hrvatskoj.

Mamić je bijegom, iako on ne koristi taj izraz, zapečatio sintagmu koju su mediji često u sličnim slučajevima koristili za BiH – eldorado za bjegunce iz Hrvatske.

Mamiću su put utrli bjegunci pred hrvatskim zakonom, poput poduzetnika i prvaka privatizacijskih afera Miroslava Kutle, sadašnjeg saborskog zastupnika Branimira Glavaša ili pak pokojnog kirurga Ognjena Šimića.

Nedodirljivi kralj privatizacije

Miroslava Kutlu u Hrvatskoj se tereti zbog više slučajeva gospodarskoga kriminala, a za njim je potkraj 2010. raspisana Interpolova tjeralica jer se u jednom od suđenja u slučaju Gradski podrum, koji je u međuvremenu razdvojen na dva predmeta, nije pojavljivao na raspravama. Posljednja optužnica datira iz 2016., kad je Kutle optužen da je iz svoje bivše tvrtke Dione fiktivnim ugovorima na ime pozajmica izvukao više od 120 milijuna kuna. Skrasio se najprije u Sarajevu, potom u Banjoj Luci. I u rodnoj BiH bavio se raznim poslovima jer, kako je sam rekao: 'Kada stanem, padam.'

Vladanje iz Drinovaca

Kao i Mamić, prije izricanja nepravomoćne presude u BiH je pobjegao Branimir Glavaš 2009., kad je osuđen na deset godina zatvora zbog ratnih zločina u Osijeku.

U Hrvatsku se vratio 2015. U međuvremenu je sa svojeg grandioznog imanja u Drinovcima vodio parlamentarnu stranku HDSSB, koja je bila kao lutka na koncu svojeg odbjeglog osnivača. Čak se i na političkim skupovima pojavljivao s videozida. Iako je u Hrvatskoj odslužio dvije trećine kazne, koja je na koncu u potpunosti ukinuta, prošle godine je Glavašu, danas saborskom zastupniku, počelo ponovljeno suđenje.

Odbjegli konzul

Utočište u BiH 2013. našao je i bivši hrvatski konzul u Njemačkoj i Švicarskoj Ante Madunić. On je pobjegao nakon što je pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora zbog kaznene prijave koju je podigla splitska obitelji Cuzzi, kojoj je uzeo 140 tisuća eura za stan u vilama na Pazdigradu.

Kazna mu je u BiH smanjena te se izvukao plaćanjem kazne. U Hrvatsku se vratio 2016., kad je ukinuta tjeralica za njim. Tad se opet našao na optuženičkoj klupi, ponovno zbog malverzacija s nekretninama. Osuđen je na godinu i osam mjeseci zatvora zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i utaje poreza.

Petrovićev kratki izlet u BiH

Kratkotrajni bijeg od ruke hrvatskog pravosuđa u BiH 2009. je potražio i kontroverzni poduzetnik Blaž Petrović. Te godine je protiv njega pokrenuta istraga zbog sumnje da je sa suradnicom Vesnom Kvartuč financijskim malverzacijama 2004. godine, na štetu vlastite tvrtke Morovnik, ilegalno stekao 9,6 milijuna kuna.

No Petrović se nije dugo zadržao u BiH. Nakon uhićenja je izručen Hrvatskoj te je uz jamčevinu čekao presudu na slobodi. I dočekao ju je tek 2017., kad je oslobođen optužbi.

Odbjegli kardiokirurg

Jedan od najpoznatijih bjegunaca zasigurno je i riječki kardiokirurg Ognjen Šimić. On je pobjegao 2008. nakon nepravomoćne presude zbog primanja mita. U Sarajevu je nastavio s liječničkim poslom te je postao rado viđen član tamošnjeg visokog društva. Pravda ga je ipak sustigla 2011. U Sarajevu mu je kazna prepolovljena i postala je pravomoćna. Šimić je godinu kasnije preminuo u sarajevskom zatvoru.

Ćurković ispario još 2004., u BiH izgradio Eko selo

Već 14 godina u BiH živi bivši vlasnik vranjičke tvornice azbesta Salonit Jozo Ćurković. On je pobjegao 2004., prije nego što će protiv njega biti podignuta optužnica zbog malverzacija teških sto milijuna kuna u Salonitu. Ćurković je u izgnanstvu podignuo Eko selo Grabovica na Buškom jezeru te se bavi ugostiteljstvom i turizmom. Kad je za njim 2008. raspisana međunarodna tjeralica, nakratko je uhićen, no kad je utvrđeno da ima dvojno državljanstvo, pušten je. Suđenje mu je počelo u odsutnosti 2011., a Ćurković je poručio da živ neće u hrvatski zatvor. I danas je nedostupan hrvatskom pravosuđu.

Kratkotrajno nedostupan hrvatskom pravosuđu bio je i bivši načelnik Općine Sibinj Ivica Batinić, a on je pobjegao nakon što je nepravomoćno osuđen na šest godina zatvora u aferi Sibinj. Vratio se kada je Vrhovni sud ukinuo presudu te je u ponovljenom suđenju nepravomoćno osuđen na tri godine i dva mjeseca zatvora.