On ističe da je opasnost tog novog njemačkog pokreta koji okuplja islamofobne građane njegova sociološka širina. 'Nisu to više samo oni koji vječito žive u prošlosti, oni koji živciraju svojom paranojom o dominaciji stranaca. Oni koji danas za sebe kažu da žele spasiti Njemačku više nisu ni svima dobro poznati nepopravljivi slučajevi: poput neonacista, huligana i agitatora u finim odijelima. Aktualno na ritualnim šetnjama ponedjeljkom sudjeluju prije svih smjerni građani. To su umirovljenici koji se zbog izdataka za sirijske izbjeglice boje za svoju mirovinu. Majke koje se brinu zbog svoje djece koju u školi navodno u drugi plan gura previše Ahmeda i Ajši. Pa čak i akademski obrazovani srednji sloj se boji pada na društvenoj skali: i to sve zbog naših muslimana. To je slučaj za psihoterapeute', navodi autor u svom komentaru

Stručnjaci okupljeni oko sociologa i istraživača prosvjednih pokreta Dietera Ruchta smatraju da na prosvjedima koje organizira protuislamistički pokret Pegida u Dresdenu i Leipzigu sudjeluje manje ljudi nego što to proizlazi iz policijskih podataka.

Rucht je u ponedjeljak, predstavljajući u Berlinu svoje istraživanje o Domoljubnim Europljanima protiv islamizacije Zapada (Pegida), izrazio čuđenje policijskim podacima, jer je po procjenama njegovih suradnika na posljednjem mimohodu u Dresdenu bilo 18.000 tisuća sudionika, a ne 25.000 kako tvrdi policija, piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung

Tko su pristaše Pegide?

U Leipzigu je, tvrdi policija, bilo 4.000 prosvjednika, dok Rucht smatra da ih je bilo upola manje.

Rucht je istodobno upozorio, javila je Hina, da je zasad nemoguće dobiti predodžbu o prosječnom sudioniku tih prosvjeda koji se parolama 'Mi smo narod' koje skandiraju na svojim marševima žele predstaviti kao sljedbenici pokreta koji je prethodio padu Berlinskog zida krajem 1989. godine.

'Ne možemo reći ništa o tipičnom prosvjedniku Pegide', rekao je nakon što se 28 sudionika u istraživanju umiješalo 12. siječnja među prosvjednike i zamolilo ih da sudjeluju u anonimnom upitniku. Od ukupno 3.500 ispitnih listića, ispitivači su podijelili samo 670, a ostali sudionici odbili su primiti listiće. Time je na pitanja ispitivača odgovorilo samo 18 posto potencijalnih ispitanika.

Mali broj onih koji su pristali sudjelovati u istraživanju uglavnom se svrstava u politički centar (43 posto) ili desnicu (33 posto). Jedna trećina izjavila je da je na prošlim izborima za Bundestag glasovala za antieuro stranku Alternativa za Njemačku (AfD), a 49 njih na nedavnim izborima za Saski parlament glasovala je također za AfD. Čak 89 posto njih glasovalo bi za AfD.

'Demokratsku ideju' podržava njih 57 posto, ali 28 posto potpuno odbija tvrdnju da demokracija u Njemačkoj funkcionira dobro, a 41 posto uglavnom odbija tu tvrdnju.

Broj onih prosvjednika koji smatraju da je utjecaj Židova 'prevelik' iznosi 14,8 posto, što je broj osjetno veći nego kod prosjeka ukupnog stanovništva Njemačke (11,6 posto); 81 posto ispitanih simpatizera Pegide priželjkuje 'hrabrost u jačanju nacionalnog osjećaja'; 41,4 posto ih smatra da je Savezna Republika zbog brojnih stranaca 'u opasnoj mjeri pod utjecajem stranog', a to inače smatra četvrtina svih Nijemaca.

Ispitanici uglavnom nemaju povjerenja u stranke, Bundestag, njemačku vladu, medije, Europsku uniju i banke. Najmanje ih gaji nepovjerenje u policiju (10 posto) i građanske inicijative (20 posto).

Ovo je već druga studija o pristalicama Pegide u samo nekoliko dana. Prije toga su ih istraživači Tehničkog sveučilišta u Dresdenu opisali kao nezadovoljne pripadnike srednjeg sloja, kao prosječne građane, napominje novinar Deutsche Wellea.

Hoće li Pegida nestati ili brojčano i politički ojačati?

Znanstvenik Dieter Rucht smatra da će Pegida nestati u dogledno vrijeme. 'Već je dosegnut vrhunac Pegide. (...) Pegida će kontinuirano gubiti na popularnosti', ustvrdio je. Po njegovu mišljenju, riječ je o pokretu koji doživljava brz rast, ali će doživjeti i brz pad.

Ruchteove riječi pokazale su se gotovo proročkima kad je u pitanju sudbina jednog od lidera Pegide, Lutza Bachmanna (41), koji je dao ostavku na svoju funkciju nakon što je dnevnik Bild objavio njegovu fotografiju na kojoj pozira u stilu nacističkog vođe Adolfa Hitlera, popraćenu komentarom da je izbjeglice nazvao 'životinjama' i 'nitkovima', zbog čega je protiv njega pokrenuta istraga. Suosnivaču Pegide Bachmannu, koji je osuđivan zbog provale, ali niječe da je rasist ili protivnik muslimana, sada prijeti i kazneni progon.

No Richard Fuchs, dopisnik DW-a iz Berlina poziva na oprez.

'Pegidi nije dobro - ali oprez! Jer čak i ako je uklonjen desno ekstremni osnivač pokreta - pristaše ostaju. Simpatizeri koji političare često nazivaju 'izdajicama', a novinare 'lažljivim medijima'. Ljudi, koji su očito 25 godina nakon mirnog pada Berlinskog zida i ujedinjenja gorko razočarani njemačkim sustavom i socijalnim tržišnim gospodarstvom... Puka ignorancija i okretanje glave na drugu stranu nisu sredstvo za raskrinkavanje Pegidinih ideja kao zabluda u diskursu demokratskog društva', smatra autor.

Kathrin Oertel, jedna od suosnivača pokreta Pegida, izjavila je da ostavka kolege Bachmana nije u vezi sa spornom fotografijom, već je u vezi s komentarima koji su postavljeni na internet. 'Da, mogu potvrditi da je Lutz Bachman ponudio ostavku i da je ona prihvaćena. Pegida će nastaviti (djelovati)', rekla je Oertel agenciji Reuters.

Visokotiražni Bild na naslovnici je objavio fotografije na kojima Bachmann pozira s brkovima i frizurom kakve je imao Hitler. Citira njegove riječi da je fotografija snimljena u šali nakon objave satiričke knjige o Hitleru 'Er ist wieder da' ('Vidi tko se vratio'). Dnevnik Dresdner Morgenpost prenio je navodne Bachmannove poruke s Facebooka u kojima on tvrdi da se tražitelji azila u uredima u kojima traže socijalnu pomoć ponašaju poput 'nitkova' i da je nužno pojačati osiguranje kako bi se 'djelatnike zaštitilo od životinja'.

Prema anketama tek 17 posto Nijemaca podržava pokret

Mimohod Pegidinog sestrinskog pokreta Legide održan je u srijedu navečer u Leipzigu nakon što je policija, zbog prijetnji napadom, zabranila mimohod Pegide koji se trebao održati u ponedjeljak u Dresdenu, gradu u bivšoj Istočnoj Njemačkoj koji je teško stradao u savezničkom bombardiranju 1945. godine. Slični skupovi organizirani su i u nekim drugim njemačkim gradovima, poput Berlina i Koelna, ali su ih brojčano nadmašili protuprosvjedi onih koji smatraju da Pegida raspiruje rasizam i nesnošljivost. No prema Reutersu Pegidini marševi proširili su se i druge zemlje: Norvešku, Dansku, a planiraju i prosvjede i u Švicarskoj. No u danskim gradovima na maršu se pojavilo više protivnika nego pristaša Pegide.

Ispitivanja javnog mijenja pokazala su i da Nijemci većinom ne podržavaju Pegidu.

'Samo 17 posto ispitanih pozitivno ocjenjuje pokret Pegida, a 74 posto ga osuđuje', stoji u ispitivanju koje je provela državna televizija ZDF, naglašavajući da to neodobravanje dijeli velika većina, bez obzira na političku orijentaciju.

Samo simpatizeri antieuropske stranke AfD, koja je nedavno ušla u Europski parlament te u tri njemačka regionalna parlamenta, predstavljaju protustruju i 70 posto ih je izrazilo podršku Pegidi.

U anketi provedenoj između 13. i 15. siječnja telefonom na reprezentativnom uzorku od 1.287 osoba, pokušalo se doznati slažu li se Nijemci s kancelarkom Angelom Merkel koja je izjavila da 'islam pripada Njemačkoj'.

Zemlja je jako podijeljena po tom pitanju, 48 posto dijeli kancelarkino stajalište, ali 48 posto drugačijeg je mišljenja, kaže ispitivanje.

Posljednjih tjedana kancelarka je više puta kritizirala pokret Pegida, iako je u intervjuu objavljenom u petak u dnevnom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) izjavila da razumije strahovanja svojih sunarodnjaka u vezi s imigracijom.

Statistikom protiv islamofobije

No ako se u obzir uzme najnoviji 'Izvještaj o migraciji' njemačke Vlade, neutemeljenima se čine strahovi o islamizaciji Njemačke.

Jer, suprotno tvrdnjama islamofoba, u Njemačku najviše doseljenika ne dolazi iz muslimanskih zemalja, nego iz susjedne Poljske. 'Još od 1996. najveći doseljenički kontingent potječe iz – Poljske. Do sada nije bilo ni traga ni glasa nekoj getoizaciji ili problemima u integraciji Poljaka. Ta činjenica će više obradovati biskupska sjedišta nego džamijske odbore, jer su Poljaci većinom vjerni katolici koji plaćaju crkveni porez', piše kolumnist Deutsche Wellea

'Inače, dvije trećine doseljenika stiže iz Europe: Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Italija, Grčka, Rusija i Španjolska – upravo tim redoslijedom - plasirane su iza Poljske. Sve većinski kršćanske nacije. Istina, statističari svrstavaju i Tursku u Europu. Ali upravo je Turska jedna od dvije zemlje u koju se iz same Njemačke iselilo više ljudi nego što ih se iz tih zemalja u Njemačku doselilo. Dakle, ni traga ni glasa od islamizacije Njemačke', zaključuje autor Deutsche Wellea.