Apel međunarodnih pravnih i vojnih stručnjaka koji su od Haškog suda zatražili odbacivanje presude protiv generala Ante Gotovine i Mladena Markača za ‘nezakonito granatiranje’ Knina, Benkovca, Gračaca i Obrovca tijekom Oluje ohrabrili su i odvjetničke timove, ali i potvrdili uvjeravanja analitičara da je teza o prekomjernoj upotrebi topništva - promašena
Iako je o podnesku ‘prijatelja suda’ upućenog prije nekoliko dana Žalbenom vijeću Suda u Haagu, a u kojem se traži potpuno odbacivanje presude protiv generala Gotovine i Markača, doznao tek iz Večernjeg lista, Markačev odvjetnik Goran Mikuličić nije krio zadovoljstvo. Doduše, znao je da tim od 12 vrhunskih međunarodnih pravnih i vojnih stručnjaka radi na podnesku, no nije bio upućen u sadržaj.
‘Kao zainteresirana skupina smatraju da bi osuđujuća presuda imala dalekosežne posljedice za neke buduće ratne sukobe, a kao ‘prijatelji suda’ žele pomoći da dođe do poštene presude. Argumentacija da nije bilo prekomjernog granatiranja Knina godi, ali značajnije bi mogla biti od koristi jedino kad bi Žalbeno vijeće prihvatilo njihovu inicijativu i priznalo ih kao ‘prijatelje suda’’, rekao je Večernjaku odvjetnik Mikuličić.
Smatra da bi se ‘u tom slučaju potpuno izmijenila situacija u kojoj se generali nalaze, odnosno njihov stupanj krivnje bio bi znatno umanjen ili potpuno anuliran’, no i ukazuje da inicijativa američkih, kanadskih i britanskih stručnjaka već sada ima veliku specifičnu težinu.
‘Imaju vrlo jake argumente, a još bitnija jest ‘težina’ njihovih imena i velikih karijera koja se iza njih kriju’, napominje Mikuličić.
U svojem podnesku dvanaestorica ‘prijatelja suda’ navode da ‘nije bilo prekomjernog granatiranja Knina, te da su gađani samo legitimni vojni ciljevi s nevjerojatno visokom točnošću od 99 posto, te da granatiranje nije bio neposredan povod civilnog egzodusa’.
Isto, kako navodi, već 10 godina tvrdi i Ante Kotromanović, aktualni ministar obrane, odlikovani general HV-a i Gotovininin prijatelj i suborac u Oluji.
‘Stalno ponavljam: Gotovina i ja, kao jedan od zapovjednika u Oluji, nismo prekršili ratno pravo i ne možemo odgovarati za zločine koji su se, nažalost, ipak dogodili nakon oslobađanja Knina, na sramotu svih nas vojnika, ali i Republike Hrvatske’, rekao je Kotromanović.
I povjesničar te bivši predsjednik HHO-a Ivo Banac smatra da će ‘spomenuta inicijativa imati pozitivnog učinka na konačnu odluku’, no i upozorava da je moguće da su ‘uvidjeli da je prvostupanjska presuda toliko loša, pa će morati ići u detaljnu reviziju cijele presude’.
Po mišljenju analitičara Žarka Puhovskog, teza tužiteljstva o prekomjernom granatiranju je promašena. Ukazuje da ta teza može biti izbačena iz presude, ali ne vjeruje da će ishod biti dramatično drukčiji
‘Pretpostavljam da će kazne Gotovini i Markaču biti smanjene, ali ne mnogo. No, ništa me ne može iznenaditi kada je Haški sud u pitanju. Ne znam jesam li bio više začuđen Čermakovim oslobađanjem ili time što je Gotovina osuđen! Stvarno ne vidim za što je to Gotovina kriv. Samo zato što je bio na brijunskom sastanku’, podsjeća Žarko Puhovski.
Međunarodni pravni i vojni stručnjaci upozoravaju i kako bi potvrđivanje prvostupanjske presude Gotovini i Markaču, koju je sudsko vijeće Haškog suda, donijelo 15. travnja prošle godine imalo i dugoročne implikacije na međunarodno humanitarno i ratno pravo, a time i na buduće oružane sukobe u svijetu.
Generali Ante Gotovina i Mladen Markač proglašeni su na Sudu u Haagu krivima za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu sa ciljem protjerivanja srpskog stanovništva iz tzv. Krajine, te osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora. General Ivan Čermak oslobođen je po svim točkama optužbe.
