Politički analitičar Berto Šalaj napominje kako je riječ o 'personalno' novim ljudima. 'Ono što ne vidimo jest hoće li biti 'novi' i kada je politički program u pitanju. U cijeloj kampanji od Karamarka nismo vidjeli koherentan i konzistentan politički program, kakva će mu socijalna i ekonomska politika biti', upozorava Šalaj.

Svjetonazorske teme, populizam ili...?

Karamarko se u kampanji oslanjao uglavnom na svjetonazorske teme, no naš sugovornik smatra da je riječ o populističkom pristupu. 'Sve je to na razini simbola i pitanje je hoće li i kako će to Karamarko prenijeti na svoju politiku', kaže Šalaj.

Politički analitičar Damir Jugo pak smatra kako je sigurno da će se Karamarkov HDZ okrenuti prema desnici, ne samo prema političkom centru. Kaže kako uspjeh novog predsjednika stranke leži u pozitivistički vođenoj kampanji, kakvu je osim njega vodio jedio Domagoj Milošević. Naime, bio je prozivan od svih protukandidata, no na napade nije odgovarao. 'Ako netko uspije toliko se disciplinirati, za očekivati je da će biti konstruktivan u odnosu prema vladajućoj koaliciji', smatra Jugo.

Prgomet je najveći dobitnik

Kujundžić, je, kaže, izgubio upravo zbog negativno vođene kampanje. On je zapravo i jedan od najvećih gubitnika izbora jer, iako je ušao u drugi krug te Karamarku 'puhao za vrat', nema u stranci nikakvu funkciju. No, za razliku od Kujundžića, Drago Prgomet, koji je svom starijem istomišljeniku prepustio utrku za predsjedničko mjesto, najveći je dobitnik izbora u HDZ-u. 'On je jedini od kandidata bio dovoljno realan da uvidi da ne treba iz nule skočiti na prvo mjesto i to su izaslanici nagradili. Za njega su glasali i Karamarkovi simpatizeri', smatra Jugo i dodaje kako o samom Prgometu ovisi hoće li biti suradnik ili korektiv Karamarku.

Promjene koje je članstvo izabralo očituju se ne samo u izboru dvojca u drugom krugu, već i u izboru stranačkih tijela. 'Potpredsjednici, svi kandidati koji su podržavali Karamarka. To pokazuje koja razina povjerenja je prema njegovom timu. Tu je kombinacija ljudi koji su iskusniji u politici, poput Kalmete ili Šuice, no ima mnogo novih ljudi koji su se pokazali na terenu', pojašnjava.

Šeksov konačan kraj?

Jedna od glavnih nedoumica je pitanje kohabitacije u parlamentu. Naime, Jadranka Kosor i Vladimir Šeks su potpredsjednici Sabora. Jedno od njih dvoje morat će otići. Očekujem da će Karamarko biti predsjednik Kluba HDZ-a, a prema mojoj procjeni Šeks će morati odstupiti s potpredsjedničke pozicije', zaključuje Jugo.

Šalaj pak smatra kako će Karamarko s ovim gubitničkim dvojcem morati sjesti i dogovoriti saborsku strategiju. 'Kosor i Šeks se novoj situaciji moraju ili prilagoditi ili odustati. No činjenica je da Karamarko na ključnim pozicijama mora imati ljude kojima vjeruje', kaže Šalaj, koji također smatra kako je ovim izborima političkoj karijeri Vladimira Šeksa došao kraj, kako on više nema ništa za ponuditi te kako bi upravo on trebao biti maknut s potpredsjedničkog mjesta u Saboru.

HDZ-ovci izabrali 'tvrdog' Karamarka kao odgovor na Tomislava Nikolića

'Ključne teme europskih demokršćana danas su one vezane uz održivi razvoj, ekologiju, korištenje obnovljivih izvora energije, pitanja vezana uz uspostavljanje socijalnog i ekonomskog okruženja prijateljskog obitelji i povoljnog za roditeljstvo, a 'lijevi' demokršćani insistiraju i na ograničavanju modela ekonomskog liberalizma i na zaštiti europskog socijalnog modela. O tome je Karamarko u kampanji malo govorio, a to su teme na kojima će se pokazati hoće li on doista uspjeti nekadašnji nacionalistički Tuđmanov pokret pretvoriti u 'normalnu' demokršćansku stranku', rekao je pak politički analitičar Davor Gjenero za Al Jazeeru Balkans.

Dodaje pak kako nedjeljni izbori dvaju Tomislava Nikolića u Srbiji i Karamarka u HDZ-u, imaju veze. 'Mnogi ocjenjuju da su okolnosti u Srbiji, situacija u kojoj se činilo da bi Ivica Dačić mogao postati premijerom, a na kraju je Tomislav Nikolić postao predsjednikom, utjecale na okupljanje HDZ-ovaca oko 'tvrdog' Karamarka, koji je sa Srbijom surađivao, ali hladno i profesionalno, točno onoliko koliko je to međunarodna zajednica od njega tražila. Takva bi bila i njegova današnja državna politika prema Srbiji', dodaje Gjenero.