Trostrana njemačka tzv. 'semafor' koalicija, sastavljena od SPD-a, liberala (FDP) i Zelenih, raspala se u srijedu navečer nakon smjene ministra financija i čelnika liberala Christiana Lindnera, i to nakon podužih unutarnjih sukoba oko ekonomskih politika koje bi Njemačku trebale izvući iz nimalo lake financijske situacije.

I dok Scholz traži da se glasanje o povjerenju njegovoj Vladi održi tek u siječnju, s potencijalnim novim izborima u ožujku, čelnik oporbenog CDU-a Friedrich Merz traži izbore već u siječnju, s glasanjem o povjerenju vladi odmah.

'Ovo je vrlo dramatična situacija. No u Njemačkoj postoji ta politička kultura da stranke imaju odgovornost za preuzimanje vlasti. Kod njih, kada se pregovaralo o koalicijskoj vladi, uvijek je nekako pritisak da se dogovori i da se ne ide na prijevremene izbore. Također, Njemačka ima, a po uzoru na njih imaju i Slovenci i Mađari, tzv. konstruktivno glasanje o nepovjerenju. To je zamišljeno za ovakve nekakve situacije kada padne vlada da se, bez da se ide na ove izbore, kod glasovanja o povjerenju, predloži neka nova alternativna vlada s nekom drugom većinom. To su oni predložili jer su se bojali nestabilnosti koja je postojala prije Drugog svjetskog rata i koja je na kraju krajeva dovela djelomično i do uspona nacizma. Cijela ova njemačka arkitektura nakon Drugog svjetskog rata zamišljena je na stabilnosti i ove priče da se ide na prijevremene izbore je vrlo rijetka. Scholz predlaže prijevremene izbore na proljeće, ali nije nemoguće da se smisli neko alternativno rješenje prije. A to alternativno rješenje bi moglo značiti vladu demokršćana, ali bi onda morali složiti veliku koaliciju sa SPD-om. Je li Scholz spreman na to? Teško', kaže nam tportalov komentator i politički analitičar Višeslav Raos.

Sve puklo oko ekonomije

FDP, odnosno liberali, definitivno više nisu dio njemačke vlade, u kojoj su sada samo ostali SPD i Zeleni. A sve je puklo oko ekonomije.

'Koalicija je pukla pod teretom vrlo različitih ekonomskih koncepata. Imamo s jedne strane taj imperativ zelene tranzicije, a s druge strane imamo snažnu njemačku industriju. Imamo liberale koji su tražili rasterećenje gospodarstva i imamo Zelene koji su imali ambiciozne planove, koji su vro intervenirajući u gospodarstvo. Scholz je to pokušavao balansirati koliko god je mogao, ali na kraju je to puklo. Puklo je djelomično i personalno, ali djelomično i baš sadržajno. Programski se nisu uspjeli posložiti do kraja', rekao je Raos.

Velika koalicija

CDU po anketama raste no pitanje je s kime bi oni mogli složiti neku alternativnu vladu, s obzirom da s krajnje desnim AfD-om, kao potencijalnim partnerom, nitko ne želi surađivati. Stoga se postavlja i pitanje velike koalicije SPD-a i CDU-a, što je Njemačka već vidjela pod kancelarkom Angelom Merkel.

'Nitko nije baš zadovoljan time. Dvije velike snage kada kontroliraju vladu, onda imate problem da na rubu političkog prostora imati izazivače, prvenstveno AfD. To je bilo jedno privremeno rješenje, koje se za vrijeme Merkel pretvorilo u dugotrajno rješenje. No nitko nije zbog tog sretan i sumnjam da oni hrle opet ići u to. Ali, kažem, postoji taj pritisak u njemačkoj političkoj kulturi da se uvijek stvare interesi države ispred interesa stranke. Ako je opcija prijevremeni izbori ili pokušaj slaganja zajedničke vlade, uvijek će se birati opcija slagaja vlade', pojašnjava Raos.

Manjinska vlada

Jedna opcija, koja će funkcionirati barem do glasanja o povjerenju ili eventualnog dogovora o novoj vladi, je i manjinska vlada. Može li to biti neko dugoročno rješenje?

'Oni nemaju iskustva s time, ali nije nemoguće. Neke zemlje funkcioniraju tako godinama, npr. Danska. Ali Danska tako funkcionira jer u njihovom parlamentu ne morate izlagasati povjerenje novoj vladi, nego dok god nije srušena stara vlada, ona funkcionira. Manjinska vlada može funkcionirati x vremena, ako nema većine da je sruši', naglašava Raos.

Pad njemačke vlade nije mogao doći u gorem trenutku. Osim što njemačka ekonomija, koja itekako ima utjecaj na EU, nije stabilna, u Europi raste i neizvjesnost nakon izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika te pitanja što će se dogoditi s pomoći Ukrajini.

'Ne bih bio tako katastrofičan da će Amerikanci preko noći ukinuti pomoć Ukrajini. Mislim da kada sve ogolimo da se neće puno promijeniti, osim retorike. Svejedno je to poticaj da Europljanima da porazmisle da počnu izdvajati više za obranu', poručuje Raos.