HNB i guverner Željko Rohatinski nisu imali, kao što sugerira ta izjava, jedno stajalište za javnost, a sasvim drugačije u kontaktima s njemačkom bankom, ističe se u priopćenju hrvatske središnje banke.

'Neistinita je izjava g. Stoibera da je BLB suglasnost za preuzimanje već dogovorio s HNB-om, u času kad se g. Stoiber 'zaigrao' uplitanjem u ovaj slučaj, obraćajući se pismom drugim institucijama hrvatske vlasti i javnom izjavom u Splitu 20. kolovoza 2007. godine, nakon susreta s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom. Činjenice i dokumenti govore drugačije', navode iz HNB-a iznoseći slijed događaja.

BLB je prvi zahtjev kojim traži potrebnu suglasnost HNB-a za indirektno preuzimanje HAAB-a predao HNB-u putem svog pravnog zastupnika 30. svibnja 2007. Nakon obrade zahtjeva, Savjet HNB-a, kao najviše tijelo središnje banke koje o takvim zahtjevima donosi konačnu odluku, raspravljao je o tome 11. srpnja 2007.

Zbog neprihvatljivog postupanja BLB-a u poznatom slučaju Riječke banke, ali i zbog obrazloženja zahtjeva u kojem se navodi da u poslovanju HAAB-a neće biti nikakvih promjena, zahtjev je ocijenjen neprihvatljivim.

Sukladno stavu velike većine članova Savjeta, guverner HNB-a donio je rješenje o odbijanju zahtjeva te je o tome objavljeno i uobičajeno priopćenje za javnost (još uvijek dostupno svima zainteresiranima, na hrvatskom i engleskom jeziku, i na web stranici HNB-a). Ta odluka bila je konačna i nepromjenjiva.

Napominjući da zakonski propisi dopuštaju podnositelju odbijenog zahtjeva da podnese novi zahtjev, koji će biti usuglašen s važećom regulativom i kriterijima središnje banke, iz HNB-a navode da je s takvom namjerom BLB nakon spomenute odluke zamolio za razgovor u HNB-u i sastanak s guvernerom i još nekim vodećim ljudima HNB-a održan je 17. srpnja 2007.

Na tom sastanku stajališta HNB-a u odnosu na zahtjev BLB-a nisu nimalo promijenjena, nego su predstavnicima njemačke banke samo pobliže iznijeti razlozi zbog kojih im je preuzimanje HAAB-a odbijeno i uvjeti koje bi morali ispuniti u novom zahtjevu, da bi se o njemu moglo odlučivati. Nikakvog dogovora ni sporazuma kojim bi se HNB obvezivao na suglasnost ni tom prigodom nije bilo, ističu iz hrvatske središnje banke.

Uostalom, napominju, da je dogovor o kakvom govori Edmund Stoiber već postojao, zbog čega bi se on, nakon susreta s bivšim premijerom Sanaderom u Splitu, 19. kolovoza 2007, upuštao u javni politički pritisak na HNB, pa i na Hrvatsku, dajući izjavu neprimjerenu svojoj funkciji i omalovažavajuću za neovisnu središnju banku jedne suverene države, a uz to i neistinitu, 'da je siguran da će HNB povući svoj veto' te ističući, prema nedemantiranim izvješćima medija, da je 'poslao dopis HNB-u u kojem je naglasio da veto može nepotrebno pogoršati dobre odnose između Bavarske i Hrvatske'.

Uzgred rečeno, dodaju, takav dopis u HNB nije nikad stigao, ali je, prema saznanjima HNB-a, upućen na neke druge visoke adrese u Hrvatskoj, kako bi se pojačao politički pritisak na središnju banku.

S obzirom da pritisci na HNB nisu dali željenog učinka, za preuzimanje HAAB-a njemačkoj banci nije preostao drugi način nego da podnese novi zahtjev, bitno drugačijeg sadržaja nego što je bio prvi. Novi zahtjev BLB-a primljen je u HNB-u 28. kolovoza 2007, a prethodno je objavljena i javna isprika BLB-a štedišama Riječke banke i hrvatskoj javnosti zbog načina napuštanja te banke čim je zapala u teškoće.

U novom zahtjevu, ističu iz HNB-a, u cijelosti su ispunjeni uvjeti i preuzete obveze postavljene od strane hrvatske središnje banke, počevši od 'čišćenja' bilance, realnije procjene potencijalnih gubitaka i odgovarajuće dokapitalizacije HAAB-a, preko promjene upravljanja rizicima i jačanja unutrašnje kontrole, do promptne provedbe smjernica središnje banke koje se odnose na sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma.

Na temelju takvog sadržaja novog zahtjeva - a ne zbog političkih pritisaka ili bilo kakvih zakulisnih' sporazuma u kojima bi sudjelovao HNB i njegov guverner - na sjednici Savjeta HNB-a održanoj 12. rujna 2007. godine novi zahtjev BLB-a dobio je suglasnost. O razlozima takve odluke javnost je i tada opširno obaviještena, naglašavaju iz HNB-a.

A da su zahtjevi HNB-a prema BLB-u i ustrajavanje na njihovom ispunjenju bili opravdani, napominju iz HNB-a, najbolje pokazuje činjenica da Hypo Alpe-Adria Bank d.d. Zagreb posluje zdravije nego prije, ostajući stabilna i visoko kapitalizirana i u aktualnoj financijskoj krizi međunarodnih razmjera, koja je i u njenoj austrijskoj matičnoj banci i kod krajnjeg njemačkog vlasnika BLB-a razotkrila velike probleme i gubitke.

Podsjetimo, u današnjem Novom listu objavljen je intervju s Rohatinskim u kojem govori o ulogama Edmunda Stoibera, Mladena Vedriša, Ive Sanadera i Stjepana Mesića u BLB-ovom preuzimanju HAAB-a. Kako su na izjave guvernera Rohatinskog reagirali Vedriš i Mesić, pročitajte ovdje