Iako je premijer takav crni scenarij proglasio 'krajnjim od krajnjih rješenja', pripisujući ga izvorno 'ljudima koji ne razumiju ni prošlost ni sadašnjost', potencijalna ograda na hrvatskoj granici odmah se razvukla medijskim prostorom. Suočen s posljednjim obratom Zorana Milanovića, koji je prethodno ustvrdio da Hrvatska neće graditi žičane ograde ni prema jednoj zemlji, ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić u emisiji 'Nedjeljom u 2' uputio je voditelja Aleksandra Stankovića da se s istim upitom obrati premijeru.

'To ćete sigurno moći pitati premijera što je pod tim mislio', kazao je Ostojić. I njemu je, valjda, dozlogrdilo služiti kao gromobran oportunog Milanovića. Ipak, objasnio je da će se Hrvatska 'morati prilagođavati situaciji kako se budu ponašale ostale zemlje u EU-u'.

'Žice, ograde i orbanovski način rješavanja najavljuje netko drugi', dodao je Ostojić, ne mogavši još jednom ne izazvati logiku na megdan.

Preuzimanje protivničke retorike, od predizbornog domoljublja do reagiranja na izbjegličku krizu, odraz je prilagođavanja situaciji na terenu. No zašto se, barem po pitanju izbjeglica, to tako i ne objasni javnosti nego se uporno inzistira na već upokojenoj dosljednosti i principijelnosti vladajućih? Komentirajući mađarsko ograđivanje zelene granice s Hrvatskom, Milanović je rekao da će izbjeglice 'zubima pojesti taj snop bodljikave žice'. Bilo je to u subotu, dan prije nego što se žica preselila u hrvatski kontekst.

Bandov: 'Žičane ograde nisu rješenje'

Prof. dr. sc. Goran Bandov, izvanredni profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, upozorava da žičane ograde nisu kvalitetno rješenje za uređenje kontrole nadzora granice.

'Njima se može otežati prelazak, ali ne i u potpunosti onemogućiti. Izvrstan je primjer granica između Meksika i SAD-a, koja je čuvana najsuvremenijim nadzornim mehanizmima pa je i unatoč tome propusna kako za ilegalni protok ljudi tako i roba', podsjeća Bandov.

Ako EU ima cilj spriječiti nekontroliran priljev ljudi iz trećih zemalja, trebat će snažno poduprijeti rješenja situacija za te ljude u Turskoj te zemljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, napominje Bandov dodajući da se upravo u tom smjeru i razvijaju razgovori između EU-a i Turske, pri čemu bi EU snažno financijski i infrastrukturno poduprla izgradnju i opremanje naselja za izbjeglice iz Sirije i drugih ratnih zona.

Po njegovu sudu, drugi moment koji će značajno utjecati na daljnji razvoj situacije jest efikasnost i odlučnost ciljnih zemalja, prvenstveno Njemačke, u implementaciji zakonodavstava vezanog uz regulaciju migracija i postupanje prema migrantima i izbjeglicama.

'Ciljne države trebaju u vrlo kratkom procesnom roku rješavati zahtjeve za izbjegličkim statusom te sve one emigrante koji ne zadovoljavaju uvjete za dobivanje izbjegličkog statusa vraćati u domicilne zemlje. Ako to izostane, poslat će se signal svim drugima, potencijalnim emigrantima, da je to pravi put i da se i oni mogu slobodno uputiti prema ciljnim državama', navodi Bandov.

'Ako izostane odlučna i smislena reakcija, možemo pretpostaviti da će se kolone emigranata nastaviti kretati prema ciljnim državama, a njihove će rute biti sve dovitljivije, a samim time često i opasnije i teže. U ovom trenutku u rukama EU-a, ciljnih država i država EU-a koje imaju granicu s trećim državama još je niz instrumenata uz pomoć kojih se može kvalitetno riješiti situacija', zaključuje Bandov.