O tome su u emisiji Otvoreno govorili Tihomir Mavriček (izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a), Tamara Perko (direktorica Hrvatske udruge banaka), Josip Zaher (savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore za trgovinu) i Jelena Tabak (predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK-u).

'Ovo je bila uspješna konverzija'

Mavriček je rekao da, prema informacijama koje su dobili od banaka, sve sistemski važne banke uredno su započele svoj dan. Bilo je manjih poteškoća te su otklonjene.

'Tijekom dana bilo je određenih nedostupnosti mobilnog i internetskog bankarstva, no tijekom dana sve je otklonjeno i svi sustavi rade. U bankarskom svijetu ovo je bila uspješna konverzija', rekao je.

Što se tiče poteškoća, dodao je kako nije bilo većih poteškoća, sve su otklonjene tijekom dana. Pripreme su trajale od 2020., kada je krenuo i Nacionalni plan za uvođenje eura, a banke su krenule s vrlo zahtjevnom prilagodbom tijekom prošle godine.

'Cijeli sustav se morao promijeniti za ovu zahtjevnu operaciju. Ovo je jedan od najkompleksnijih projekata u posljednjih skoro 30 godina', naglasio je.

'Dan je prošao odlično, sve funkcionira'

O tome kakva je situacija danas bila u bankama, Perko je rekla da je dan prošao zaista odlično i sve funkcionira.

'Najviše vremena za prilagodbu je trebalo online bankarstvu, ali tijekom poslijepodnevnih sati i to se dovelo u normalu. S ponosom možemo reći da sve funkcionira', dodala je.

Na pitanje je li bilo prigovora, rekla je da je nekim karticama trebalo manje vremena, nekima više, no govorimo u satima. Ističe da je priprema bila dobro napravljena, pa je i sama izvedba uspješno provedena.

Nemaju prijava da je u bankama bilo većih problema. Trgovci preferiraju kartice prva dva tjedna, rekla je objašnjavajući da će im trebati neko vrijeme prilagodbe - malo je nezgodno imati dvije valute u kasi, a kartice to olakšavaju.

'Plaćanje u novcu je bilo do 75 posto'

'Nakon dugih priprema i prilagodbe sustav trgovine je profunkcionirao od jutra', naglasio je Zaher. Upute su bile, rekao je, da ljudi na početku plaćaju više karticama, no dogodilo se suprotno i plaćanje u novcu je bilo do 75 posto. Do podne su bila većinom kunska plaćanja, a kasnije u eurima.

'Neki manji trgovački lanci su imali određenih problema s informatičkom opremom, no to je vrlo brzo otklonjeno', dodao je. Dvojno iskazivanje cijena ostaje cijelu 2023.

'Danas je bilo teže nego 1.1. jer je većina kovanica potrošena'

'Novogodišnja noć je bila vesela i po pitanju blagajne', rekla je Tabak objašnjavajući da su se ugostitelji snalazili - primali su eure i kune, vraćali su eure, što je bio nagli prijelaz, no sljedeći dan je bilo malo lakše.

'Danas je bilo teže nego 1. siječnja jer je većina kovanica potrošena, posebice što se tiče centa', rekla je.

Ljudi većinom plaćaju u kunama, a vraćaju eure. Problem im u ovom prijelaznom razdoblju predstavlja polaganje utrška - većinom dolazi u kunama, a to ne mogu polagati na bankomatima.

'Danas su bili jako veliki redovi u bankama, no službenici su napravili sve da to bude što brže', rekla je.

Mavriček ističe da novca ima, a u našoj kovnici novca dodatno će se proizvesti oko 210 milijun komada kovanica. 'Već sada ima dovoljno kovanica za normalno funkcioniranje', dodao je.

Perko se osvrnula na situaciju na bankomatima, do 15. siječnja će cijela bankomatska mreža biti u funkciji da daje eure.

'Što se apoena tiče, trenutno su oni od 10 i 20 € s iznimkama gdje postoje tehničke mogućnosti da apoeni budu veći', dodala je.

Brže su se, rekla je, praznili bankomati s kunama jer ih je bilo manje. Na pitanje do kada se mogu kune promijeniti u eure, rekla je da nema žurbe - cijelu ovu godinu to se može učiniti.

'Postoji limit od 100 komada novčanica i 100 komada kovanica da se to može odraditi bez naknade', dodala je.

Dolaskom eura mogućnost je i krivotvorenja novčanica, a Mavriček kaže da je tijekom 2022. registrirano 255 krivotvorenih novčanica. Objasnio je da građani, kako bi izbjegli krivotvorinu, moraju novčanicu opipati, a one su čvrste, izdržljive i 'šuškave su'. Treba provjeriti i vodeni znak i zaštitnu nit.

'Trgovci i blagajnici su educirani o fizičkom gledanju novčanica, a postoje i aparati kao pomoć, koje imaju veći trgovački centri', rekao je Zaher.