Građani užurbano mijenjaju kune u euro, a policija poziva na oprez, jer kažnjivo je i primanje krivotvorenog novca u dobroj vjeri. Najvažnija je zaštita sam papir, izrađen od pamuka. Zaštitna obilježja na kunama i eurima slična su i imaju više razina, izvijestila je novinarka HRT-a Sanja Smiljanić Grubišić.

Originalna novčanica mora šuškati i ima oznake koje možemo vidjeti bez povećala, infracrvenog svjetla i UVE svjetiljke. Među njima su vodeni znak i zaštitna nit. 'U papir je ugrađena zaštitna nit. Kada se gleda prema izvoru svjetlosti, vidi se cijela nit, dok se gleda površinski, nit je isprekidana', objasnio je Željko Brkić iz MUP-a.

'Trebamo ih osjetiti, opipati jesu li one šuškave, nalikuju li na klasični papir, pa nam je to odmah neka vrsta upozorenja. Treba ih gledati prema izvoru svjetla, vide li se prozirni registar, hologram, zaštitna nit i vodeni znak. Nakon toga trebamo ih zaokretati da vidimo druge elemente: postoje li prelijevajuće boje i prelijevajuća nit. Tako će naši građani biti sigurni da nisu primili krivotvorinu', rekao je za HRT Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.

Najčešće se krivotvore novčanice od 50 eura. Krivotvoren novac uglavnom se podmeće u kafićima, diskoklubovima, na tržnici. Stoga treba izbjegavati takva mjesta za kupovinu nove valute. 'Za razliku od novčanica, na kojima imamo istu stranu lica i naličja za sve zemlje, kod kovanica imamo nacionalne strane gdje svaka zemlja ima motive na nacionalnoj strani. Tu imamo strahovito puno kovanica na naličju koje će se teško prepoznavati. Zato pažnju trebamo posvetiti kovanicama', poručio je Mavriček.

Prosječno se mjesečno u Europi otkrije 35.000 krivotvorenih novčanica. Na godinu ih je u optjecaju 420.000, a najčešće su izrađene u zemljama jugoistočne Europe. Kazna za prekršitelje je do deset godina zatvora. 'Tržište za taj krivotvoreni novac nije država proizvodnje, nego je uglavnom cilj veliko tržište zapadne Europe, tako da se on proizvede u jugoistočnoj Europi, a središnja Europa je uglavnom odredišna. U tom smislu je Hrvatska tranzitna zemlja, a sljedeći važni čimbenik za Hrvatsku je turizam, jer u nekim trenucima imamo više turista nego domicilnog stanovništva', rekao je Brkić za HRT.

S obzirom na to da smo turistička zemlja, očekuje se rast broja krivotvorenih eura na tržištu. 'Procjenjujemo da će se iz opticaja i naših pričuva povući ukupno 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanog novca, odnosno procjenjujemo da će se vratiti oko milijardu i 140 milijuna kovanica', kazao je Mavriček. Iz policije upozoravaju građane da veće novčane transakcije obavljaju preko financijskih institucija jer je to najsigurniji način.