Bilo je pitanje vremena i trajalo je nekoliko dana, ali španjolska je policija uhitila i smaknula 22-godišnjeg Marokanca Younesa Abouyaaqouba, za kojeg se vjeruje da je upravljao kombijem kojim je u Barceloni usmrćeno 13 i ranjeno stotinjak slučajnih prolaznika. Džihadist je s mjesta zločina pobjegao pješice i na rubu grada oteo automobil, ubivši vlasnika, te se njime dao u bijeg. Nije daleko stigao. Primijetio ga je radnik s pumpne stanice četrdesetak kilometara od Barcelone i dojavio policiji, koja ga je otkrila skrivenog u obližnjem vinogradu.

Time je pao zadnji od grupice terorista koji su na čuvenoj La Rambli posijali smrt, svi od 18 do 24 godine starih. Zbog čega su ubijali? Iz kojih su godina iskustva doista stigli razumjeti ideju tzv. Islamske države, poruke Kurana i pravo značenje onog 'Allahu akbar'?

Terorizam se mučno ponavlja, a Zemlja se okreće dalje. Okreće li se doista? Za Amerikance je totalna pomrčina Sunca prošlog ponedjeljka bila totalni spektakl, ali za neke od njih dokaz više i prilika za tvrdnju da je Zemlja ravna ploča. Sebe nazivaju 'ravnim Zemljanima' i vjeruju da su NASA i svi upleteni u istraživanje svemira lažovi i šarlatani upetljani u masovnu zavjeru kojom se prikriva neoboriva činjenica da je Zemlja, eto, ravna. I nije riječ o klincima koji su jedva izašli iz puberteta, nego mahom ljudima u ozbiljnijim godinama, povezanim na društvenim mrežama oko zajedničkog vjerovanja.

Ravnozemaljci tvrde da Galileo nema pojma, da gravitacija nije dokazana, ljudi nisu bili na Mjesecu, a Zemlja završava iza Antarktike, što najbolje dokazuje konspirativni Sustav antarktičkog ugovora (ugovori i sporazumi oko reguliranja međunarodnih odnosa vezanih za taj nenaseljeni kontinent, op.p.), koji ne dopušta slobodno istraživanje Antarktike bez izričitog dopuštenja vlada koje su potpisale ugovor.

U Galilea i moć znanja vjeruje mala Pakistanka Malala Yousafzai, najmlađa nobelovka i borkinja za obrazovanje žena, zbog čega su je talibani namjeravali kazniti smrću, ali nisu uspjeli. Zbog njezine primjedbe u internetskom dnevniku da djevojčicama mora biti osiguran slobodan pristup obrazovanju ekstremisti su je dočekali ispred škole i upucali, ali 15-godišnja školarka je preživjela, a njezina je borba za pravo djevojčica i žena na školovanje prerasla u međunarodni pokret. Danas 20-godišnja Malala prošlog tjedna primljena je na elitni Oxford. Izabrala je filozofiju, politiku i ekonomiju i jedna je od 9900 stranaca, koliko ih studira na tom sveučilištu. Inače, stranci na Oxfordu čine 42 posto studenata.

Kojih je 10 najelitnijih sveučilišta u SAD-u? Prvi je Princeton s 5336 studenata, drugi Harvard (6658), treći Stanford (7063), slijede Chicago (5590), Duke (6655), MIT (4503), Upenn (9682), CIT (997) i Dartmouth (4193). Za razliku od najbrojnijeg Stanforda, britanski Oxford godišnje prima 11.728 studenata, a na tri najbrojnija sveučilišta u Kanadi studira njih 144.000, dvostruko više nego na svih deset američkih top sveučilišta zajedno (62.150) - samo Sveučilište Toronto ima kapacitet kao sva mjesta zajedno na deset američkih najelitnijih sveučilišta – pri čemu SAD ima devet puta više stanovnika od Kanade.

Na pragu nove studentske godine ove brojkice navodi kanadski blog IDC kao dokaz toga koliko je Kanada u socioekonomskoj jednakosti uvelike nadmašila SAD. I koliko elitno obrazovanje u Americi postaje sve više privilegija sve uže elite, ne služeći kao put ka klasnoj mobilnosti. U zadnjih tri desetljeća školarina se povisila za 1200 posto, a da biste dijete upisali na Yale ili Princeton, roditelji ih već u pelenama pripremaju za prijemni, tražeći posebno obrazovane dadilje, najprestižnije vrtiće i najskuplje privatne škole.

Ravnozemljaši ne znaju kako sateliti kruže oko ravne ploče, ali Indija zna i želi ugrabiti što veći dio međunarodnog satelitskog tržišta vrijednog 200 milijardi dolara godišnjeg prihoda te moćna Indijska organizacija za istraživanje svemira (ISRO) ovih dana najavljuje osnivanje jakog javno-privatnog konzorcija. Za to ima debelog razloga, jer se pokazala suverenom, lansirajući ove veljače s jedne jedine rakete rekordnih 104 nanosatelita, premašivši ruski rekord od njih 37. Od 1999. godine ISRO je lansirao 180 stranih satelita, najviše iz  SAD-a (114), 11 iz Kanade, 10 iz Njemačke, osam iz Singapura te 37 iz 18 drugih zemalja. Iako sami Indijci u orbiti imaju već 42 satelita, direktor ISRO-a A.S.

Kiran Kumar najavljuje ih još 24 za potrebe komunikacija, navigacije, daljinskog nadzora i promatranja Zemlje. I dok neki grebu po ravnoj ploči, ISRO poziva znanstvenu zajednicu na zajedničke pripreme programa za međuplanetarne misije za Mars i Veneru.

U dalekoj Mongoliji pak rudare. Ne vade više ugljen, ali zato rudare digitalno zlato bitcoin, valutu bez državljanstva, čija se ukupna tržišna vrijednost ove godine više nego učetverostručila skočivši na 70 milijardi dolara, privlačeći vlade, velike banke i male poduzetnike. Glavni se 'rudnik' nalazi u Ordosu, donedavna poznatom kao 'najvećem gradu duhova u Kini', jer se zbog propale ideje o velikom industrijskom futurističkom središtu Mongolije pretvorio u napušteni grad s praznim zgradama i nedovršenim kosturima.

No bitcoin mu mijenja sudbinu. Prema tek objavljenom istraživanju Cambridgeova centra za alternativne financije, u Kini se nalazi više od polovine svjetskih 'rudarskih bazena' bitcoina, a Ordos je preko noći postao glavno središte takve vrste digitalnog rudarstva, procesa odobravanja transakcija i stvaranja novih kovanica u sustavu digitalne valute. Novo se zlato tako danas simbolično kuje u napuštenoj industrijskoj zoni na rubu grada, u osam golemih hala s 21.000 strojeva i četiri posto snage obrade u globalnoj bitcoin mreži, dok se još 4000 odnose na tzv. litecoin, alternativnu digitalnu valutu. Posao nije težak ni prljav kao u vrijeme vađenja ugljena, ali radi se 24 sata, sedam dana u tjednu, 365 dana u godini.

P.S. Dok se u nas vodi mrtva bitka oko kurikuluma, a ministrica Blaženka Divjak za sljedeću školsku godinu najavljuje uvođenje informatike kao obveznog predmeta od petog osnovne, u sjevernom dijelu Kine od ovog rujna počinje primjena novog kurikuluma koji uključuje korištenje iPada kao sastavnog dijela nastavne opreme, izvještava China Economic Daily. Roditelji se bune zbog 'nepotrebnog financijskog troška', dok upravitelj srednje škole u Yao Hushan Danfengu, provincija Shaanxi, objašnjava da se time želi promovirati digitalna učionica. Budući da iPad još nije obvezan, roditelji koji ga ne mogu kupiti boje se podjele na bogate i siromašne u pretežito siromašnoj provinciji. Onima koji ne mogu kupiti iPad jedan korisnik društvene mreže Sina Weibo savjetuje: 'Prodajte bubreg.'