Rakocija je detaljno opisao rafalnu paljbu iz zasjede, od koje su poginuli Mile Butina, Zlatko Škrlac i Josip Milčić s kojima je bio u patroli, a on je tada bio teško ranjen.

Kazao je da je zanimljivo da su obično u redovitoj patroli bili miješani stari 'milicajci Srbi' i 'mlađi Hrvati', a da su tog 4. kolovoza 1991. u patrolu poslani samo Hrvati.

Nakon njegovog saslušanja pročitan je iskaz Dušana Tomića, kojeg je ranije iz Srbije sudsko vijeće saslušalo putem video linka. On je pravomoćno osuđen za ova ubojstva i ranjavanje Rakocija, a u svom je priznanju opisao sve slično kao i Rakocija. Iskazom je teretio još Darka Lukača, Milu i Stanka Tomića, te Darka Krasojevića i Đorđu Radujkovića

Suđenje se nastavlja sutra saslušanjem svjedoka Matije Vukonića iz Hrvatske vojske, ali i čitanjem preslike dnevnika jednog pukovnika KOS-a, što je dokument na kojem se temelji optužnica, a obrana mu ne priznaje autentičnost. Suđenje zbog toga prati više javnih osoba, a u publici su danas bili srbijanska konzulica u Rijeci Mirjana Milenković, aktivist za ljudska prava Zoran Pusić, filozof i povjesničar Svetozar Livada, povjesničar Đuro Zatezalo, zamjenik župana Siniša Ljubojević i predstavnici SDSS-a Karlovac.

'Nitko od svjedoka optužbe i obrane nije do sada teretio Milu Dakića i sud nema osnova za njegovu krivnju, a već mu se tri godine sudi i to temeljem navodne preslike jednog dnevnika, vrlo sumnjivog materijala, koji je, također navodno, preslikan u karlovačkom Državnom arhivu, no tamo ni DORH ni obrana nisu pronašli dnevnik', kazao je Pusić Hini nakon rasprave.

Na pitanje kako to da osobno prati ovo suđenje odgovorio je da, uz to što se njegov Građanski odbor za ljudska prava bavi suočavanjem društva s prošlošću, kroz službu besplatne pravne pomoći motri pravednost društva prema Dakiću u drugim njegovim ljudskim pravima. Naime, njegovo je ime izbrisano s platnih lista u kolektivima u kojima je radio te ga Hrvatska zakida za mirovinu.

'Vjerojatno je u jednom trenutku njegovo ime namjerno izbrisano, ali nadam se da danas kao društvo više nismo u takvoj situaciji i da će i okrivljenik Dakić dobiti prava koja mu pripadaju. Ridikulozno je da njegovog imena nema na platnim listama kolektiva u kojima je godinama radio', kazao je Pusić.

Praxisovac Livada je dodao da je zbog svoje umješnosti u pretraživanju arhiva pokušao pomoći Dakiću da nađe dokaze da je bio direktor Gimnazije i 'Memorijalnog centra Petrova Gora'. No, na je više mjesta netko restauratorskim kemikalijama isbrisao njegovo ime, što im nije bilo teško jer se kao direktor nalazio na vrhu popisa, kazao je Livada.

'To je jedan od oblika osuđivanja prije suda. To je toliko flagrantno kršenje ljudskih prava da je utuživo', dodao je.
Dakić koji se brani sa slobode Hini je pojasnio da prima mirovinu jer je imao radnu knjižicu, ali je ona znatno manja nego što bi trebala biti jer nema dokaza o visini plaća i uplatama doprinosa.

Mile Dakić je temeljem međunarodne tjeralice uhićen u BiH u svibnju 2011. jer je u odsutnosti bio pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora, no iskoristio je pravo na obnovu postupka.