Prema prognozama Državnog hidrometeorološkog zavoda najtoplije će biti za vikend, osobito u subotu, kada bi moglo biti i vrlo sparno, a toplinski će val tradicionalno najviše osjetiti Slavonija i zaleđe Dalmacije

Prema DHMZ-u, temperatura bi u Kninu mogla dosegnuti 37 stupnjeva.

Tako velike vrućine i vrlo visoke razine UV zračenja, koje su već zabilježene u našoj zemlji, opasne su ne samo za kronične bolesnike već i za zdrave ljude.

Ne izlažite se suncu nepotrebno

Liječnici preporučuju da se tijekom velikih vrućina što više zadržavamo u zatvorenim rashlađenim, osobito klimatiziranim prostorima. Ventilatori su također dobri, međutim, na temperaturama višim od 30 stupnjeva klima-uređaji znatno su učinkovitiji. Ako kod kuće ili na poslu nemate klimu, nastojte prošetati do obližnjih klimatiziranih prostora poput knjižnica, trgovina ili kina. Boravak u njima već kroz sat ili dva smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja.

Što ako baš morate na sunce?

Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i nastojte izbjegavati sunce od devet do 18 sati. Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kad su temperature najviše. Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja reflektira sunce. Smanjite tjelesnu aktivnost, a ako morate vježbati, popijte svakih sat vremena dvije do četiri čaše hladne tekućine. Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u sjeni.

Zaštita kože i očiju

Dugotrajno izlaganje jakim sunčevim zrakama, odnosno UV zračenju može izazvati karcinom kože, njezino ubrzano starenje, katarakt očiju i slabljenje imunološkog sustava. Koža se najbolje štiti odjećom. Nosite šešir i sunčane naočale. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom, kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala, treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Tijekom prvog izlaganja suncu preporučuje se krema s visokim faktorom oko 30. Da bi ostala djelotvorna, treba je na tijelo nanositi svaka dva sata, a postupak ponovite nakon kupanja koje će je djelomično isprati.

Povećajte unos tekućine

Bez obzira na stupanj aktivnosti, za velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i ako ne osjećate žeđ. Ako vam liječnik ograničava uzimanje tekućine zbog zdravstvenih problema, pitajte ga koliko smijete piti. Ne konzumirajte tekućinu koja sadrži kofein, alkohol ili veće količine šećera, jer ćete povećati gubitak tekućine. Pijte rashlađene, ali ne i jako hladne napitke, jer oni mogu izazvati želučane tegobe. Odrasle zdrave osobe trebaju piti od osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave tjelesnim aktivnostima ovoj količini trebaju dodati od jedne do tri čaše vode na svaki sat aktivnosti.

Jedite lakšu hranu

Za velikih vrućina izbjegavajte tešku, kaloričnu i masnu hranu. Jedite redovito više manjih obroka na dan. Obavezno doručkujte, a ručak i večera neka budu lakši. Konzumirajte mlijeko i mliječne proizvode. Povećajte udio voća i povrća u prehrani. Dobro ih operite, a meso dobro termički obradite.

Posebno su ugrožena djeca i stariji

Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci te starijim ljudima. Ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima. Mažite ih najjačim zaštitnim faktorima. Novorođenčad i malu djecu do četiri godine ne izlažite suncu i osigurajte im dovoljan unos tekućine. Vrućinu teže podnose i osobe starije od 65 godina, osobito kronični bolesnici - srčani bolesnici ili osobe s povišenim krvnim tlakom. Češće kontaktirajte telefonom da provjerite imaju li poteškoća.

Zaštita očiju

Nisu sve tamne naočale dobre - koristite one koje imaju UV-B i UV-A filtre. Provjerite oznaku kategorije zaštite stakala. Osobito su dobre one koje imaju i bočnu zaštitu. Sunčane naočale bez UV filtara bolje je ne

koristiti, jer stvaraju lažan osjećaj sigurnosti.

Lijekovi i sunce

Uzimanje nekih lijekova, protuupalnih agensa i antibiotskih proizvoda te korištenje parfema i dezodoransa može izazvati reakcije na koži ili očima koje umanjuju djelotvornost zaštitnih mjera te izazvati stvaranje eritema i kod nižih razina UV zračenja. Prije izlaganja suncu treba dobro proučiti upute uz lijekove koje namjeravate konzumirati ili potražiti savjet liječnika, odnosno ljekarnika.

Povećan broj intervencija Hitne pomoći

Ravnateljica Ustanove za hitnu pomoć Grada Zagreba dr. Slobodanka Keleuva za tportal kaže da je broj intervencija u Zagrebu povećan za 10-ak posto u posljednja 24 sata te preporučuje oprez.

'Najčešće se intervencije traže na javnim mjestima u trgovinama i otvorenim prostorima zbog izloženosti suncu te smanjenog unosa tekućine. Mi liječnici uvijek preporučujemo ako se baš mora izići van da se poslovi obave najkasnije do 10 sati prijepodne i nakon 18 sati poslijepodne. Ako se izlazi, treba hodati sjenovitom stranom ulice. Valja nositi laku odjeću od prirodnih materijala lana ili pamuka te koristiti kreme s visokim zaštitnim faktorima. Kronični pacijenti i kronični bolesnici trebaju uzimati svoje terapije.'

'Svim ljudima treba preporučiti da prvo dobro provjetre automobile, jer će u njima temperatura biti 70 stupnjeva. Čak i ako imate klimu, rashladite automobil prije nego što uđete. Kada se vozite, nemojte klimu okrenuti na previše hladno da temperaturna razlika ne bude prevelika. Također, nemojte putnike ostavljati u parkiranom autu. Treba jesti laganu hranu, više manjih obroka, a nikako nemojte podgrijavati namirnice, jer to može izazvati smetnje; posebno su ljeti opasne salmonela i šigela. Pažljivo i sa sladoledom! Vodite računa gdje ga i od koga kupujete. Ne preporučuju se gazirana pića, a osobito ne alkohol. Ne skačite naglo u vodu i nakon obroka', kaže ravnateljica Hitne.

Na pitanje kada sumnjati u sunčanicu i što poduzeti, dr. Slobodanka Keleuva objašnjava da je najblaži oblik simptoma omaglica ili vrtoglavica. 'Nakon dugotrajnog izlaganja suncu važno je skloniti se u hlad. Ako je osobi pozlilo rashladite je prskanjem ili hladnim oblozima te nadoknadite tekućinu – izotoničnim napitkom ili vodom, ali ne previše hladnim. Tijekom dana sol je najbolje nadoknaditi juhom. Ako je osoba ostala bez svijesti položite je na bok i nemojte joj ništa davati na usta. Noge joj postavite povišeno i pozovite liječnika', zaključila je ravnateljica zagrebačke Hitne pomoći.