Jutro je, 7.30 sati, a dio posade na francuskom amfibijskom helikopterskom nosaču klase Mistral doručkuje – točnije, piju kavu i jedu kruh s džemom prije planirane vježbe za desant na obližnju španjolsku plažu. Bila je to kratka noć, a planovi za iskrcavanje promijenili su se nekoliko puta
Francuski desantni brod i nosač helikoptera - koji nosi vojsku, oklopnjake i tenkove te je dug 199 metara, širok 32 metra i sposoban prevoziti 21.500 tona tereta - ključan je element prvih europskih vojnih vježbi koje se odvijaju u listopadu uz južnu obalu Španjolske.
Prema scenariju obuke koji su odabrali najviši europski vojni dužnosnici, europske trupe trebale su osvojiti plažu kako bi spasile vladu fiktivnog saveznika zvanog Seglia. To je ono za što je dizajniran nosač Tonnerre (na hrvatskom Grom).
'Amfibijski helikopterski nosači temelj su francuske projekcije moći', rekao je kapetan broda Adrien Schaar, govoreći za Politico.
vezane vijesti
Moto broda - 'si vis pacem, para Tonnerre' - nastao je igrom riječi od latinskog izraza 'si vis pacem, para bellum', a on znači 'ako želiš mir, spremaj se za rat'. Tonnerre je u službi od 2007. godine i stacioniran je u Toulonu na mediteranskoj obali Francuske.
Pripada klasi nosača Mistral, korištenih u različitim operacijama, uključujući evakuaciju francuskih i europskih građana s Bliskog istoka tijekom rata Izraela i Hezbolaha 2006. godine te podršku francuskoj vojnoj intervenciji u Maliju 2013. godine. Također sudjeluju u misijama NATO-a i mirovnim operacijama UN-a.
U klasi Mistral izgrađeno je pet brodova, od kojih su Tonnerre, Mistral i Dixmude u službi Francuske, a ostala dva imaju jako kompliciranu prošlost.
Bivši predsjednik Nicolas Sarkozy prvotno ih je prodao Rusiji - bilo je to prvi put da je članica NATO-a planirala prodati vojnu opremu Moskvi. Međutim, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin anektirao Krim 2014. godine, politički je postalo nemoguće isporučiti nosače nazvane Sevastopolj i Vladivostok.
Sarkozyjev nasljednik François Hollande otkazao je narudžbu, a Francuska je morala vratiti Rusiji 950 milijuna eura, što ostaje jedan od najgorih diplomatskih sporova između Pariza i Moskve prije nego što je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu. Francuska je kasnije prodala te ratne brodove Egiptu, a cijela ta zavrzlama koštala je francuske porezne obveznike 409 milijuna eura.
Iako je nosač Tonnerre, koji su posjetili novinari Politica, u prvom redu ratni brod, na njemu ima raznih sadržaja.
On je samodostatno malo naselje s bolnicom od 69 kreveta, koja uključuje dvije kirurške sale i stomatologa, teretanom, čak i pekarom, u kojoj se svakodnevno pripremaju stotine peciva.
Tonnerre može izdržati do tri tjedna bez opskrbe, objasnio je Pierre, koji radi u kuhinji i mornar je već desetljeće. Vojni kuhari prolaze posebnu obuku da bi naučili kako pružiti stotinama članova posade uravnoteženu prehranu. Na brodu se tipična večera sastoji od piletine, riže i špinata. 'Ne možete svaku večer jesti tjesteninu ili pomfrit', rekao je Pierre.
Za europsku vojnu vježbu u listopadu kuhinja je radila punom parom jer je Tonnerre ugostio oko 600 mornara i ostalih vojnika, uz stalnu posadu od oko 200 članova. Ogromna većina su muškarci.
Amfibijski helikopterski nosači su, po svojoj prirodi, brodovi koji povezuju kopnene, zračne i morske snage. Tonnerre može djelovati kao mobilni zapovjedni centar te prevoziti 16 helikoptera, kao i 60 oklopnih vozila ili 13 teških tenkova Leclerc. Paluba od 5200 četvornih metara također funkcionira kao staza za trčanje.
Nije uvijek korišten za rat. Jedna od misija Tonnerrea bila je u Libanonu nakon eksplozija u skladištu kemikalija koje su raznijele luku u Bejrutu 2020. godine, kada je Francuska poslala hranu i građevinski materijal.
Posada se pridružila brodu iz različitih razloga - želje za pripadanjem grupi, prilike za putovanje u različite zemlje, zanimljive karijere - ali misije nisu lagane.
Boravak na Tonnerreu tjednima ili mjesecima znači ograničen kontakt s prijateljima i obitelji. Mobilni telefoni su dopušteni osim ako misija zahtijeva blokadu, no često nema signala, a pristup računalima imaju samo visokorangirani članovi posade.
Kasno navečer na palubi, u improviziranoj pušionici, mladići u uniformama pretražuju svoje telefone u potrazi za internetskom vezom, ali španjolska obala je predaleko.
'Nedostatak Wi-Fi-ja problem je koji treba rješavati da bi se privukle i zadržale mlađe osobe', rekao je admiral Nicolas Vaujour, načelnik mornarice, francuskim novinarima prošlog mjeseca u Parizu.
Francuska vlada također pokušava olakšati život mornara i njihovih obitelji, svjesna da mornarica ima problem sa zadržavanjem ljudi. Civilni poslovi možda nisu tako uzbudljivi, ali su komforniji.
