'To pokazuje da proglašenje hrvatskog gospodarskog pojasa nikada nije bilo u suprotnosti s europskom regulativom. Ono dolazi točno 12 godina nakon prve saborske rasprave o tom pitanju, potaknute s moje strane.

Hrvatska Vlada dužna je odmah aktivirati gospodarski pojas, za što ne treba nikakvo odobrenje. Hrvatska jedino treba provesti pregovore s Europskom komisijom o raspodjeli viška ulova, međutim Hrvatska je ta koja treba definirat što je to višak ulova', kazao je dr. sc. Tonči Tadić, predsjednik Euromediteranskog foruma (EMEF).

Izračunao je da smo odustajanjem od ZERP-a u vjetar bacili oko milijardu i pol eura. Ekološka cijena još je i veća i možda nenadoknadiva, upozorava Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera, strahujući da na tragu zaštite od stranih flota prijedlog Komisije za naš dio Jadrana možda stiže prekasno.

'Očito nam drugi trebaju reći ono što kolega Tonči Tadić i ja govorimo već godinama, da smo to trebali odavno učiniti. To je samo dokaz da ne slušamo vlastitu pamet', kazao je prof. dr. Alen Soldo sa Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, koji također smatra da bi proglašenje isključivog gospodarskog pojasa bilo dobro za Hrvatsku.

'Italija bi vjerojatno imala problema jer je isključivo ona iskorištavala taj obalni dio. Iako je pod našom jurisdikcijom, mi do sad nismo pokazali nikakav suverenitet', veli profesor Soldo, podsjećajući da su talijanske ribarice prečesto u našim vodama.

Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa smatra pozitivnim, no u pogledu dijela koji se odnosi na ribolovni ulov, smatra da vjerojatno neće funkcionirati odnosno da se o tome treba dogovoriti s EU-om.

'Treba vidjeti što će Slovenija reći', napominje umaški ribar i predsjednik Udruge profesionalnih ribara Mare Croaticum Daniele Kolec.

Kad je bila priča o ZERP-u službena talijanska politika se nije protivila, ali su Slovenci išli u Rim agitirati. Da smo onaj put bili mudri, mogli smo reći: 'Dobro, nećemo proglasiti ZERP', ali smo mogli učiniti isto što i Italija koja je proglasila arheološki i ekološki pojas', kaže Kolec. Smatra kako bi se Italija vjerojatno usprotivila proglašenju isključivih gospodarskih pojaseva u Sredozemlju, no vjeruje i da bi se to moglo riješiti 'dobrom politikom i diplomacijom'.

'Italija je u srcu Mediterana i treba vidjeti kako bismo mi razmišljali da smo na njihovom mjestu', veli Kolec. Neslužbenu preporuku Europske komisije u vidu ocjene da bi uvođenje isključivih gospodarskih pojaseva Hrvatskoj donijelo dobit, koja bi se povećala sa sadašnjih 103,15 milijuna eura na 134,9 milijuna eura, kao i omogućilo veću razinu zaštite mora, ocjenjuje jako pozitivnim.

Naime, kako je istaknula Europska komisija veliki dio Sredozemnog mora je izvan jurisdikcije obalnih država pa bi se zajedničkom politikom, odnosno propisima EU-a o ribarstvu, okolišu i prometu, omogućila veća razina zaštite dosad nezaštićenih morskih resursa flore i faune.

'To bi bilo jako pozitivno', veli Kolec, napomenuvši da je još prije godinu dana na RAI 3 govorio o tome da bi Hrvatska svoj dio u ZERP-u mogla 'zaštititi' tako da se tu ne lovi, nego samo s određenim alatima jer bi se benefiti u obnovi prirodnih resursa brzo vidjeli.