Medijsko praćenje parlamentarnih izbora 2015., od izborne kampanje, izvještavanja u izbornoj noći do postizbornih pregovora bilo je uravnoteženo i nepristrano, nisu uočena bitna nepoštovanja pravila, nijedna stranka nije bila posebno favorizirana ili zanemarena. Hrvatsko novinarsko društvo nije zaprimilo nijednu pritužbu na ponašanje medija u predizbornoj kampanji, ali ipak ni ovogodišnji izbori nisu prošli bez problema
'Kao i u svakodnevnom radu, bilo je svega. No iz onog što mi je bilo dostupno moj je dojam da nije bilo drastičnih kršenja profesionalnih i etičkih principa u najutjecajnijim medijima što ne znači da nije bilo navijačkog pristupa, a pogotovo površnosti', kaže predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković.
Zbog uključivanja u predizbornu kampanju političkih stranaka ili nestranačkih lista, troje novinara na poziv Hrvatskog novinarskog društva zamrznulo je članstvo do povratka u novinarstvo. Poziv je pokušaj da se potakne etično postupanje, ali osim zaključka da su članovi koji su se uključili u kampanju a nisu zamrznuli članstvo postupili neetično, HND ne može nikoga kazniti ako taj poziv nije poslušao.
'No ne treba bježati od činjenice da neki novinari formalno nisu angažirani u političkoj kampanji, ali se ponašaju kao da jesu. Za njih je, ako su članovi HND-a, nadležno Vijeće časti kojemu treba prijaviti takve slučajeve. Za najveće i najteže etičke i profesionalne pogreške član HND-a može biti isključen iz društva. Nažalost, samoregulacija u hrvatskom novinarstvu završava na tome. Do sljedećih izbora svakako ćemo u HND-u još razgovarati na ovu temu kako bismo donijeli konkretne odluke', kaže Leković.
Ni u GONG-u službeno nisu zabilježili nijednu ozbiljniju primjedbu. Izvršni direktor Dragan Zelić smatra da su se mediji dobro snalazili i da nije bilo izdavanja i iskakanja, no upozorava da nova pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom tijekom izborne promidžbe koju je Hrvatski sabor donio u rujnu 2014., osim što pružaju mogućnost organiziranja sučeljavanja i širok prostor za uredničku procjenu načina praćenja izborne promidžbe, mogu biti i sklizak teren, jer vrlo lako mogu odvesti u favoriziranje jedne političke opcije ili ignoriranje pojedinih političkih opcija.
Kako bi se smanjili takvi rizici, GONG je predlagao poštovanje načela potpune, ali i proporcionalne jednakosti tako da DIP bude zadužen za narudžbu i odabir dvije relevantne agencije za ispitivanje javnog mnijenja koje zadovoljavaju sve međunarodne standarde putem javnog natječaja.
'Predložili smo da se službena izborna kampanja podijeli u tri trećine. Na početku svi kandidati imali bi pravo na ravnopravan i u potpunosti jednak pristup što je donedavno bio jedini model predstavljanja. U drugoj trećini mediji bi trebali osigurati jednak pristup za minimalno prvu polovinu kandidata koji sukladno istraživanjima javnog mnijenja dviju agencija provedenih prije početka službene kampanje prelaze izborni prag. Na kraju mediji bi imali pravo organizirati sučeljavanja najmanje dva kandidata na izborima za predsjednika Republike u prvom krugu ili najmanje dva neslužbena kandidata za predsjednika vlade između onih kandidata koji prelaze izborni prag', objašnjava Zelić.
Iskusni novinar i urednik portala H-Alter Toni Gabrić ističe kako su mediji korektno prenosili sadržaje i poruke, no problem je to što su glavne stranke HDZ i SDP forsirale negativnu kampanju.
'Kad je takav odnos stranaka prema kampanji, onda od medija i novinara ne možemo i dobiti puno više, ali možemo očekivati. Mediji su trebali isticati tu činjenicu i kritički pristupati strategijama najjačih stranaka. Možda su se kolege novinari bojali da bi narušavali svoju infantilnu poziciju', kaže Gabrić.
Ono što je obilježilo ovu kampanju, a što su naši sugovornici istaknuli kao najveći problem parlamentarnih izbora 2015. bio je izostanak sučeljavanja na HTV-u. Gabrić smatra da je sučeljavanje trebalo biti održano bez obzira na to što su neki kandidati otkazali nastup. 'To je ugrožavanje prava javnosti i prava drugih stranaka koje su bile spremne pružiti i dobiti informaciju', smatra Gabrić.
U HND-u smatraju, a naveli su to u apelu HRT-u, da javna televizija mora imati slobodu i autonomiju uređivanja programa prema profesionalnim novinarskim kriterijima, ali na temelju jasno donesenih pravila. Njezina je obveza građanima pružiti cjelovitu i objektivnu informaciju, a, u ovom slučaju, omogućiti im da tijekom televizijskog sučeljavanja čuju i vide sve one koji imaju izgleda ući u Sabor kako bi i na temelju toga mogli donijeti odluku za koga će glasati na izborima.
Upravo zbog HRT-a i njegovih pravila, zabilježeni su prigovori Živog zida i ORaH-a i prosvjedi pred zgradom javne televizije.
Osim DIP-a koje nema mogućnost sankcioniranja, u Hrvatskoj nitko ne prati i ne analizira izbornu promidžbu i ponašanje medija u predizbornoj kampanji. HND, kaže Leković, za sada nije u mogućnosti oformiti poseban tim koji bi se bavio praćenjem i analizom medijskih sadržaja. U GONG-u smatraju da bi to, dok se uspostavi središnje regulatorno tijelo koje će se baviti nadzorom svih medijskih sadržaja, trebalo biti Državno izborno povjerenstvo uz pomoć Agencije za elektronske medije, ali da im se da i konkretne mogućnosti sankcija.
Iako su evidentne promjene nabolje, o nastojanjima da prilikom izvještavanja o izborima novinari budu profesionalni, sveobuhvatni i objektivni poštujući pritom različitost, točnost i ravnomjernost u prenošenju sadržaja, treba i dalje razgovarati. No kvalitetno i demokratično praćenje kampanje, smatraju naši sugovornici, na kraju ovisi o kvaliteti novinarstva.
'Bez zdravog novinarstva i novinara koji se ne moraju bojati za svoje položaje i egzistenciju nećemo imati kvalitetan i prijeko potreban nadzorni mehanizam politike od strane novinara i medija', zaključuje Zelić.
