Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan podnijeli su Izvješće o provedbi Akcijskog plana za suzbijanje korupcije. Vijeće za provedbu borbe protiv korupcije na čelu s Vladimirom Šeksom jednoglasno je prihvatilo njihovo izvješće izbjegavajući postavljanje najvrućih pitanja vezano za korupcijske slučajeve u Hrvatskoj
Predsjednik Vijeća za provedbu borbe protiv korupcije, HDZ-ov Vladimir Šeks pohvalio je izvješće Mladena Bajića i Dinka Cvitana o provedbi Akcijskog plana za suzbijanje korupcije. Očito mu ne smeta to što su pohapsili dio njegove stranke, a stranku kao pravnu osobu stavili na optuženičku klupu u aferi Fimi media: 'DORH je u potpunosti odgovorio svojoj zadaći i izvrsno odradio svoje ustavne i zakonske obveze koje je imao u ostvarivanju mjera. Dao je veliki obol upravo kroz ostvarenje protukorupcijskih mjera u prevenciji i represiji koruptivnog kriminala, ali i organiziranog kriminala. Zato i ja glasam za ovo izvješće.'
Bivša premijerka Jadranka Kosor također je pohvalila njihov rad rekavši da je izvješće 'odlično' te je iskoristila priliku kako bi upitala Bajića i Cvitana jesu li, kako se pisalo u medijima, zaista dobivali političke pritiske ili pritiske iz Europske komisije vezano za procesuiranje pojedinih osoba. Naravno, Mladen Bajić je odgovorio kako od 2001. godine, otkako DORH radi kao neovisno pravosudno tijelo, nisu nikada dobivali nikakve političke pritiske.
Kosor ih je također pitala ima li napretka u suradnji s mađarskim pravosuđem vezano za ispitivanje svjedoka u aferi INA-MOL? Bajić je odgovorio kako Mađari još uvijek ne dozvoljavaju ispitivanje svjedoka (pa i osumnjičenog predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija, op. a.), ali dodaje kako će se zakonske pretpostavke za to promijeniti kada Hrvatska uđe u Europsku uniju. Do tada, podsjetimo, postupak se vodi samo protiv Ive Sanadera na Županijskom sudu, a presuda se očekuje do kraja godine.
Bajić i Cvitan su u svom izvještaju naveli da su puno radili unutar samog sustava DORH-a, pa su tako u izvanrednom nadzoru lokalnih podružnica DORH-a uočili neke nepravilnosti, a dvojica zamjenika ravnatelja su pri tome dali ostavke: 'Unutar kuće treba stalno i puno raditi kako bi svi zamjenici postizali što bolje rezultate Odjel za nadzor DORH-a provodi nadzor nad radom nižih državnih odvjetnika i zamjenika. Aktivno smo sudjelovali u racionalizaciji mreže DORH-a na terenu. Smanjili smo broj ureda općinskih državnih odvjetništva sa 61 na 33. Od 20 ureda županijskih državnih odvjetništava sada imamo 15', rekao je Bajić govoreći o svojim antikorupcijskim postignućima.
Rekao je da je puno energije potrošeno na prilagodbu rada u skladu s novim Zakonom o kaznenom postupku, ali smatra da je taj dio dobro odrađen. Ističe da se veliki dio njihova posla ove godine sveo na prevenciju, a ne samo na progon počinitelja korupcijskih kaznenih djela. 'Represija i prevencija često su neodvojive mjere pa jača represija dovodi do prevencije', zaključio je Bajić dodavši da 'pimjenjuju nultu stopu tolerancije na korupciju'.
Ističe kako nije istina da se korupcija najčešće pojavljuje u Zagrebu te da im je u narednom razdoblju prioritet otkrivanje kaznenih djela u lokalnim samoupravama koja, kaže, nisu dovoljno obuhvaćena.
Bajić se pohvalio i da su u prvih osam mjeseci ove godine oduzeli protupravno stečene imovine u iznosu od pet milijuna kuna - vezano za korupcijska djela - i 15 milijuna kuna iz slučajeva organiziranog kriminala. Zamrznuli su 70 milijuna kuna vrijednu imovinu koja bi mogla biti oduzeta ako se donesu osuđujuće pravomoćne presude.
Dinko Cvitan dodao je da je DORH iz državnog proračuna prošle godine dobio 282 milijuna kuna te da se zbog te činjenice žele 'ponašati racionalno, ali ne tako da budu profitna organizacija'.
Cvitan se pohvalio da su sudovi u prvih osam mjeseci donijeli 226 presuda, od čega su 142 korupcijske afere. Među njima su četiri presude bile oslobađajuće a samo jedna odbijajuća.
Neke podatke nisu iznijeli naglas, ali ih je na njih podsjetio zastupnik Dragutin Lesar. Primjerice, ove je godine u DORH stiglo 548 prijava za 548 osoba. Od toga su čak 383 prijave odbačene, a 165 prijava je ostalo 'na obradi'. Cvitan je ovaj slabi postotak uvažavanja prijava objasnio ovako: 'Imate situacija da stranka prijavljuje suca pojedinca, protivnu stranu i odvjetnika kao članove organiziranog kriminala. Kad se to odbije, onda se još prijave i drugi suci, pa i suci Vrhovnog suda. Oni to smiju raditi, ali to nema smisla. Točno je da imamo veliki broj odbačaja, ali za dio predmeta vode se dokazne radnje. Naime, izvesti nevinog čovjeka pred sud najveća je strahota i zato dobro provjerimo prije pokretanja istrage.'
Lesar ih je pitao i jesu li provjerili negativan izvještaj Državne revizije na račun Ekonomskog fakulteta na što je Bajić rekao da ne zna u kojoj je fazi taj slučaj i da će provjeriti.
Izvješće je prihvaćeno jednoglasno, a na dodatna pitanja novinara vezana za status Božidara Kalmete u odnosu na aferu Fimi media (jer ga se na suđenju konstantno spominje kao jednog od suučesnika kaznenog djela, op. a.), Bajić i Cvitan nisu bili voljni odgovarati.
