Na današnjoj sjednici Vlade predstavljen je Nacrt prijedloga strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, čiju je izradu nadzirao nedavno smijenjeni ministar Željko Jovanović, a u djelo bi je trebao početi provoditi njegov nasljednik Vedran Mornar
Upućujući Strategiju u saborsku proceduru, premijer Zoran Milanović rekao je da je ona 'način da se dignemo prema vrhu vrha svijeta'.
Što je Strategija i koji su njezini ključni naglasci?
Na dokumentu od 180 stranica, besplatno je mjesecima radilo 130 stručnjaka iz MZOS-a i HAZU-a, a prema riječima autora, ona slijedi viziju dugoročnog razvoja i teži cjelovitom, fleksibilnom i učinkovitom sustavu odgoja i obrazovanja koji bi povezivao sve razine i vrste obrazovanja i istraživanja. Cilj joj je osigurati kvalitetno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima te da se hrvatsko gospodarstvo utemelji na naprednim tehnologijama koje će omogućiti stvaranje visoke dodatne vrijednosti. U takvom gospodarstvu kvalitetno obrazovani pojedinci trebali bi lakše pronalaziti odgovarajuće poslove.
Kako bi se olakšalo zapošljavanje, Strategija također predviđa cjeloživotno učenje koje bi omogućavalo unaprjeđenje znanja i vještina, pristup različitim oblicima učenja te pravo na priznanje znanja i vještina stečenih na različite načine, kako formalne, tako i neformalne.
Cjelina Strategije nazvana 'Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje' predviđa izmjene strukture osnovnoškolskog obrazovanja, kurikularne reforme te unaprjeđenje kvalitete odgoja i obrazovanja, koje bi se, među ostalim, osiguravale sustavom licenciranja za stjecanje i zadržavanje dopusnice za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi te obrazovanjem ravnatelja.
Kako su najavila obojica ministara, i bivši i sadašnji, također je predviđeno produženje osnovnoškolskog obrazovanja s osam na devet godina.
Cjelina Visoko obrazovanje sadrži niz mjera vezanih uz unaprjeđenje sustava visokog obrazovanja koji će biti usklađen s nacionalnim potrebama i načelom učinkovitog upravljanja visokim učilištima. Studiranje će i dalje biti besplatno, međutim, samo ono javno koje će se provoditi isključivo prema programskim ugovorima, kako se ne bi stvarala radna snaga koja će biti višak na tržištu.
Jedan od ciljeva također je opća dostupnost visokog obrazovanja, čime bi se osigurali socijalno pravedniji sustav, šira baza iz koje se regrutiraju budući stručnjaci te veći ukupan broj visokoobrazovanih koji bi bili kompetentni za buduća zanimanja, ali i za kreativni i inovativni rad, kako radi samozapošljavanja, tako i radi pokretanja novih gospodarskih i društvenih entiteta.
Cjelina Obrazovanje odraslih trebala bi osigurati preduvjete za povećanje uključenosti odraslih u procese cjeloživotnog učenja kroz programe formalnog i neformalnog obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja. U strategiji se ističe da je to osobito važno zbog demografskog trenda starenja stanovništva u Hrvatskoj i EU te zbog neprilagođenosti postojeće obrazovne strukture tržištu rada.
Dijelom strategije posvećenom Znanosti i tehnologiji nastoje se osigurati mehanizmi i sredstva za postizanje kvalitetnije znanosti, formiranje centara izvrsnosti i intenziviranje suradnje gospodarstva i znanosti. Među ostalim, jedan od ciljeva je povećati izdvajanja za ove svrhe - Vlada planira povećati izdvajanja iz proračuna za obrazovanje i znanost s niskih 0,75% na 1,4% do 2020. godine, no znanost i tehnologija se, ističe dokument, strateški razrađuju kako bi obrazovanje, istraživanja i inovacije došli u središte nacionalne strategije razvoja, u skladu s europskim programskim okvirom za istraživanje i inovacije Obzor 2020.
Stoga dokument predviđa da se u programe svih ministarstava uvedu odgovornost za istraživanje i razvoj te kompetitivno financiranje projekata, uz djelotvornu međuresornu koordinaciju kojom bi se postiglo učinkovito korištenje svih državnih izvora financiranja istraživanja i razvoja. U obrazovanje bi više trebao početi ulagati i privatni sektor. To bi se, među ostalim, trebalo postići poreznim olakšicama za ulagače, ali i boljim provođenjem bolonjskog procesa koji bi poslodavcima osiguravao kvalitetnije kadrove koji će im omogućiti stvaranje zaposlenika koji će pridonijeti njihovu poslovanju.
Naravno, kao što je to sam priznao Željko Jovanović, dok je još bio ministar, izrada i donošenje Strategije tek su manji dio posla; veći i teži dio bit će njezina provedba. Tako, primjerice, za sada još uvijek nije jasno od kada bi trebalo početi uvođenje devetogodišnjeg osnovnoškolskog obrazovanja. Mornar je danas izjavio da Strategiju smatra dobrom te da će eventualne manje izmjene biti moguće izvesti tijekom provođenja.
