Na Trgu bana Jelačića trenutačno su u reklame od glave do pete 'obučene' zgrade na broju 15 i broji 1, a obje možemo naći u registru zaštićenih kulturnih dobara. Ova potonja, a riječ je o palači Stanković, nastala je nadogradnjom kasnobarokne jednokatnice za investitora trgovca Kristofora Stankovića. Drugi kat nadograđen je 1837, a treći 1880. prema projektu Hermanna Bolléa, kada su pročelja preoblikovana u neorenesansnom stilu, stoji na stanicama Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Na toj je adresi smještena i trgovina tvrtke Anić Holding, koja posluje s minusom, za razliku od tvrtke Anić Holding Plus istog vlasnika koja se bavi isključivo prodajom oglasnog prostora na otvorenom i kojoj je sjedište na istoj adresi.

Skele za obnovu postavljene, radnika nema

Pročelje palače Stanković oko godinu dana je i sa strane Ilice i sa strane Trga bana Jelačić jedna velika reklama. Skele su postavljene, na njih je navučena reklama, radnika koji obnavljaju pročelje ovog kulturnog dobra nema. Neslužbeno doznajemo kako reklama skriva zgradu oko godinu dana. Osim toga, i na krovu zgrade načičkane su reklamne konstrukcije. Od stanara doznajemo kako, iako je skela postavljena pod izgovorom obnove pročelja, radovi ne počinju. Kaže kako su radovi na fasadi rađeni i prije četiri godine, tako da ne vide razloga za ponovnu obnovu.

Ipak, od prodavanja pročelja u reklamne svrhe korist ima budžet zgrade, a unatoč nezadovoljnicima, dovoljno je da se s time složi 51 posto stanara. Korist ima i tvrtka Anić Holding Plus koja jedina postavlja te jumbo reklame na pročelja u samom centru grada. Oni su prošlu godinu zaključili sa 760 tisuća kuna dobiti, a pamte i bolje dane. 2009. dobit im je bila gotovo pet milijuna kuna. Koliko Grad inkasira ovom 'uslugom' nije poznato jer na naš upit ne odgovaraju osam dana, kao ni Damir Anić, vlasnik tvrtke.

Slična situacija i na broju 15. I ta je zgrada zaštićeno kulturno dobro, a riječ je o obiteljskoj kući poznatog graditelja Bartola Felbingera, sagrađenoj u prvoj polovici 19. stoljeća. Vlastita kuća Bartola Felbingera značajna je u graditeljevu opusu i graditeljstvu Zagreba prve polovine 19. stoljeća u cjelini.

Taj ponos zagrebačke arhitekture također je ogromnim reklamama skriven od očiju turista i Zagrepčana. Doznajemo kako je palača Felbinger u skelama s reklamom nekoliko mjeseci te kako radnike nitko nije vidio da išta rade. Predsjednica kućnog savjeta na toj adresi Snježana Puharić pak kaže da se 'nešto već radilo' te kako stanari imaju itekakve koristi od takvog aranžmana. Dodaje kako su stanari većinski izglasali ovaj potez i oblačenje zgrade u reklamu.

Sve za obnovu pročelja

U Aktima gradonačelnika može se naći niz dozvola i produljenja istih prema kojima se tvrtki Anić Holding Plus 'odobrava se korištenja dijela javnoprometne površine ispred objekta (...) radi postavljanja fasadne skele, u svrhu izvođenja radova na sanaciji pročelja objekta na navedenoj lokaciji'.

Takve su im dozvole dijelili i za skele s reklamama na broju 6 i na broju 4. Upravo su se reklame na broju 4 najdulje zadržale. Na kuću Popović postavili su skele još početkom 2009. pritom oštetivši reljef na pročelju kipara Ivana Meštrovića. Uništavanje Meštrovićevog reljefa nastalog 1907. i nazvanog 'Seljaci' zgrozilo je povjesničare umjetnosti, koji ovu devastaciju smatraju nezamislivim kulturocidom, tim više što je riječ o prvom javnom Meštrovićevom spomeniku u Zagrebu.

Za kuturocid nagrada od tri i pol godine reklamnog prostora

Anić nije kažnjen za kulturocid i prikrivanje istog s obzirom na to da su rupe 'pokrpane' jer je dao 70 tisuća kuna za obnovu reljefa. Reljef je svjetlo dana dočekao čak tri godine kasnije. Cijelo to vrijeme skele s reklamom pokrivale su kompletnu zgradu.

To je vidljivo i iz gradonačelnikovih akata u kojima je posljednja dozvola za produljenje skela na toj adresi istekla sredinom travnja 2012. Zgrada je, dakle, bila zakrivena reklamom od početka 2009. do sredine 2012. godine! Ta je tvrtka oblačila i zgradu na adresi Trg bana Jelačića 6, ali i zgradu na adresi Petrinjska 2. Tamo su skele s reklamom postavljene iako se saniralo krovište, ne pročelje zgrade.

Pravilnik: Reklama ne smije narušavati izgled zgrade

Oglašavanje na skelama omogućava pak Pravilnik o postavljanju antena, uređaja, natpisa, zaštitnih naprava na izlozima, jarbola, reklama i reklamnih panoa na području Grada Zagreba. U članku 11 piše: Reklamna platna su zaštitna platna s otisnutom ili oslikanom reklamnom porukom, a postavljaju se na građevinske skele za vrijeme trajanja radova na obnovi pročelja i sanaciji krova ili se razapinju na građevine u izgradnji dok traju radovi, a ne dulje od jedne godine.

Članak 9 pak kaže: Reklamna platna stavljaju se na način da ne ugrožavaju sigurnost prometa, ne zaklanjaju postojeću prometnu i putokaznu signalizaciju i ne narušavaju izgled i funkciju građevine ili lokacije.

Gamulin: Interna igra gradskih činovnika i investitora

'Ne narušavaju izgled građevine', a iste se godinama uopće ne vide od istih reklama na skelama! Urbanist Niko Gamulin kaže nam kako je ova reklamna praksa sramotna te tvrdi kako je za nju odgovorna 'interna igra investitora i agencije za oglašavanje i gradskih činovnika'. 'Grad o tome zato i šuti. To traje već deset godina, a netko debelo stavlja novce u džep na račun toga. To je sramota za Zagreb', smatra Gamulin i ističe kako je to nedopustivo jer Zagreb postaje turistički grad.

'Oni podnesu zahtjev za skelu zbog promjene dva-tri crijepa pa dobiju dozvolu za reklamu. Kada na drugom mjestu tražite dozvolu za skelu, dobit ćete je jedva na tri mjeseca', tvrdi. Spominje i 'agresivne' reklamne zidove koji se pojavljuju na krovovima u centru grada poput onog na Trgu Petra Preradovića. 'To je nova moda koju bi trebalo blokirati. U zadnje dvije godine netko je to progurao, a riječ je o agresivnim svjetlećim reklamama koje uništavaju krovove i vizuru grada', kaže Gamulin i zaključuje kako u svemu treba imati mjeru.