Godišnji indeks izgleda djeteta da doživi pet godina jasno pokazuje da zemlje koje imaju bolje školovano zdravstveno osoblje imaju manju stopu smrtnosti djece. S druge strane, postotak smrtnosti djece do pet godina raste u zemljama gdje je zdravstvena skrb nedostupna, piše u izvješću.

Švicarsku, koja zauzima prvo mjesto, slijede Finska, Irska, Norveška, Bjelorusija, Danska, Švedska, Kuba, Uzbekistan i Njemačka. Među prvih 20 zemlja s najboljom zdravstvenom skrbi za djecu su i Rusija, Francuska, Češka, Velika Britanija, Sjedinjene Države, Kazahstan, Australija, Novi Zeland i Litva.

Hrvatska je na 36. mjestu, a u regiji su ispred nje Slovenija i Italija (21. i 22.), Slovačka (25.) te Austrija i Mađarska na 26. mjestu. Od bivših jugoslavenskih republika Makedonija je 44., Crna Gora 51., Srbija 54., a Bosna i Hercegovina na 63. mjestu.

Dno ljestvice, među 20 država s najlošijom zdravstvenom skrbi za djecu, zauzelo je 13 afričkih zemalja u kojima je nešto više od dva zdravstvena djelatnika na tisuću stanovnika. Ispred Čada su Somalija, Laos, Etiopija i Nigerija.

Analiza se temelji na tri pokazatelja: broju liječnika, bolničara, babica i drugih zdravstvenih djelatnika na 1.000 stanovnika; broju djece cijepljene protiv difterije, tetanusa i pertusisa (hripavac) i broju babica prisutnih pri porodu.

Svijetu nedostaje više od 3,5 milijuna liječnika, bolničara i babica te zdravstvenih djelatnika, prema izvješću. Bez školovanih zdravstvenih radnika nemoguće je cijepiti i propisati lijek, te ženama na porodu osigurati valjanu skrb.

U zemljama s kroničnim manjkom zdravstvenih radnika bolesti poput upale pluća i dijareje, koje se inače mogu jednostavno liječiti, postaju smrtonosne, zaključuje izvješće.