Prema podacima Hrvatske udruge banka (HUB), kamatne stope na kratkoročne depozite građana u eurima, koji čine gotovo dvije trećine štednje građana u bankama, smanjuje se još od 2008. godine, kada su prosječno iznosile 4,5 posto. Sada su približno na razini od oko 1,5 posto, a za depozite poduzeća ta je stopa i niža, pa se kreće oko jedan posto.

Kod kamata na kredite taj je pad blaži, ali ipak prisutan, pa se primjerice kamatna stopa na stambene kredite građana trenutno kreće u prosjeku oko 5,3 posto, dok je od sredine 2008. do početka 2011. bila iznad 6 posto.

Iz bankarskih krugova takva kretanja kamata na kredite pojašnjavaju promjenama koje su na tržištu nastale stupanjem na snagu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) početkom godine, kada je dio banaka odlučio svoje kamate vezati uz kretanje Nacionalne referentne stope (NRS).

Uloga Nacionalne referentne stope

Zakonodavac je, naime, tim zakonskim izmjenama bankama naložio da se parametri za promjene varijabilnih kamatnih stopa kod potrošačkog kreditiranja vežu uz referentnu kamatnu stopu, poput Euribora i Libora, stopu inflacije, premiju državnog kreditnog rizika i sl.

Kako u Hrvatskoj do tada nije postojala nacionalna referentna kamatna stopa, HUB je razvio metodologiju izračuna NRS-a, kao prikaz prosječnog troška financiranja bankarskog sektora za pojedine valute, a koja se temelji na podacima Hrvatske središnje banke o kamatnim troškovima banaka na glavne izvore financiranja.

Samo ove godine tri banke koje su se odlučile za NRS - Hrvatska poštanska, OTP i Zagrebačka banka - u dva su navrata snizile svoje kamatne stope na postojeće i nove kredite građanima u kunama i eurima.

Šestomjesečni NRS, koji banke koriste za kredite u kunama trenutno je, naime, na razini od 1,98 posto naspram 2,47 posto, koliko je bio krajem prvog lanjskog kvartala, dok je onaj za kredite u eurima na razini od 2,77 posto, dok je lani u ovo vrijeme bio 3,23 posto.

No, do smanjenja kamata došlo je i zbog dobre likvidnosti, i kunske i devizne, ali i slabe potražnje za kreditima, zbog koje već dulje vrijeme traje pritisak na tržištu da se smanje kamatne marže, prije svega na kredite stanovništvu, pojašnjavaju stručnjaci.

Ističu i kako se pad kamata može pripisati ekspanzivnoj monetarnoj politici Europske središnje banke, koja je u četvrtak dodatno smanjila ključne kamatne stope s 0,25 na samo 0,15 posto, novu najnižu razinu u povijesti.

Uz to, ECB u financijski sustav ubrizgava dodatnu likvidnost upravo kako bi potaknula kreditiranje i tako ubrzala rast gospodarstva eurozne.

S ulaskom u EU smanjen rizik

Dodatni razlog za smanjenje kamata, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny, bio je ulazak Hrvatske u pravni i institucionalni okvir EU, koji je značio i odgovarajuće smanjivanje rizika za domaće banke i međunarodne investitore (tzv. rizik zemlje).

Temeljem toga, Novotny kaže da se može očekivati opće snižavanje kamatnih stopa, a da će brzina tog procesa ovisiti o kretanju kamata na europskim financijskim tržištima, koje su danas na povijesno najnižoj razini.

No, s druge će strane, smatra Novotny, ovisit će i o reformama koje će se provoditi u hrvatskom javnom sektoru. Ukoliko se nastavi politika visokih deficita u financiranju javnih potreba, tada će pad kamatnih stopa biti usporen, vjerojatno neznatan.

"Dakle, trend pada će se nastaviti, ali ipak se ne može očekivati da će kamatne stope u Hrvatskoj biti izjednačene s kamatnim stopama u članicama eurozone", ističe Novotny.

Osim što je na domaćem bankarskom tržištu prisutan trend slabe potražnje za kreditima u privatnom sektoru, kamatna stopa uglavnom je vezana uz očekivanja ekonomskih aktera, kako onih koji imaju viškove novca, tako i one koji imaju potrebe za financiranjem, a stanje u hrvatskom gospodarstvu ne ohrabruje niti jedne niti druge, zaključuje Novotny.