'Dominirala je tema jugoistoka Europe, s posebnim naglaskom na BiH gdje je Svetoj Stolici i Hrvatskoj europski put te zemlje i jednakopravnost triju konstitutuvnih naroda zajednički interes', izjavio je ministar Stier novinarima nakon razgovora s monsinjorom Gallagherom.

Stier dodaje da je, u tom kontekstu, s Gallagherom razgovarao i o partnerima u Europskoj uniji i međunarodnoj zajednici te da Vatikan i Hrvatska zagovaraju 'jedno bolje razumijevanje za prilike u BiH' u cilju ostvarenja njezina europskog puta.

'Taj put jest zahtjevan i ima i dosta izazova, ali isto taka otvara određene prilike: određene reformske poteze kao što je i promjena izbornog zakonodavstva koja može biti jedna dobra prilika ne samo za Hrvate ili katolike već za sve konstitutivne narode (....), da taj princip institucionalne jednakopravnosti triju naroda i svih građana bude u funkciji boljeg rada BiH, bolje pripreme da se može nositi sa svim obvezama koje će sutradan imati kao punopravna članica Unije', rekao je Stier.

'Dakle, za samu koheziju države i njeno bolje funkcioniranje', dodao je šef hrvatske diplomacije. Ocijenio je, međutim, da je osim zalaganja Hrvatske i zauzimanja razumijevanja Svete Stolice po tom pitanju 'izuzetno važno da i neki drugi ključni čimbenici međunarodne zajednice također rade na tome'.

Stier je, kako je rekao, svoje vatikanske sugovornike izvijestio o zaključcima sastanka ministara vanjskih poslova EU-a od prošlog utorka gdje se upravo istaknulo da je 'jednakopravnost Bošnjaka, Srba i Hrvata i svih ostalih građana put kojim se želi vidjeti napredak BiH u ispunjavanju obveza koje ima u kontekstu pristupa Uniji'. 'Važno je istaknuti da se svih 28 članica složilo s baš takvom formulacijom', istaknuo je Stier, uz opasku da se na tome 'još mora raditi'.

To je, po njegovu sudu, 'jedna dobra izjava', kao i izjava veleposlanika EU-a na Vijeću sigurnosti nakon godišnjeg izvješća međunarodnog predstavnika Valentina Inzka 'baš na tom tragu, no operacionalizacija i implementacija takvih smjernica je ono što je sada pred nama'. 'Naravno, taj posao moraju činiti lideri u BiH. Njihova je nadležnost, pravo i odgovornost, ali potpora i ohrabrenje od strane međunarodne zajednice je vrlo važno', istaknuo je Stier.

U toj pripremi, zaključio je, mi želimo vrlo aktivno sudjelovati. Stier i Gallagher su se dotaknuli i pitanja kanonizacije blaženoga Alojzija Stepinca. Iako se više puta u javnosti spekuliralo da bi se to moglo dogoditi 2018., Stier je rekao da nije bilo riječi o vremenskim terminima.

Podsjetio je na mješovito katoličko i pravoslavno povjerenstvo koje mora do ljeta dovršiti svoj posao, iako proces kanonizacije ne ovisi o tome. 'To je unutarnja stvar Katoličke Crkve. Mi jedino možemo reći da će taj dan sasvim sigurno biti jedan radostan dan za sve ljude kojima je Stepinac, njegovo životno djelo, uzor u zauzimanju za slobodu i dostojanstvo čovjeka', rekao je Stier.

Stier, koji se u Vatikanu također sastao i s državnim tajnikom Pietrom Parolinom, rekao je da je današnjim posjetom potvrđena tijesna suradnja između Hrvatske i Svete Stolice. Svome kolegi Gallagheru i šefu vatikanske vlade Parolinu poklonio je knjigu britanskog povjesničara Robina Harrisa 'Stepinac - His Life and Times'. Stier se nakratko sastao i s Angelom Sodanom, državnim tajnikom od 1991. do 2006., za vrijeme mandata dvaju Papa, Ivana Pavla II. i Benedikta XIV.

Hrvatska i Vatikan u siječnju 2017. obilježavaju 25. obljetnicu priznanja i uspostave diplomatskih odnosa. Stierovog domaćina Gallaghera papa Franjo je imenovao tajnikom za odnose s državama u studenome 2014. On je prvi Englez u povijesti Vatikana koji obnaša tako visoku funkciju- ekvivalent ministru vanjskih poslova - a na koju je stupio s 30-godišnjim iskustvom u diplomatskoj službi Svete Stolice. Taj 62-godišnjak, čiji je moto 'koračaj ponizno s Bogom', služio je u misijama Svete Stolice u Tanzaniji, Urugvaju, Filipinima te kao promatrač u Europskom parlamentu u Strasbourgu i bio je nuncij (veleposlanik) u Burundiju, Gvatemali i Australiji.