Negdašnji predsjednik Republike Srpske optužen je za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tijekom rata u BiH od 1992. do 1995., uključivo dugogodišnju opsadu Sarajeva i pokolj nad Bošnjacima u Srebrenici 1995.

U nastavku iznošenja uvodne riječi Karadžić je rekao da Sarajevo nije bilo pod opsadom, nego podijeljeno po etničkim granicama te da su bošnjačke snage napadale srpske četvrti, a Srbi iz njih samo odgovarali po legitimnim vojnim ciljevima i štitili se od pokolja.

'Kad bismo mi uzvratili vatru, oni bi to prikazali kao neselektivno granatiranje grada', rekao je Karadžić tvrdeći da su bolnice, škole, vrtići, tvornice i fakulteti pretvoreni u bošnjačke vatrene položaje.

'To je taj bespomoćan grad u kojem se nalazi tri puta više vojske nego u srpskom romanijskom korpusu', ustvrdio je i dodao da su Srbi kroza 'svoje' četvrti i zračnu luku koju su predali UN-u propuštali humanitarne letove i konvoje za Bošnjake. 'I kad smo imali malo vode, dijelili smo je s njima', rekao je Karadžić, istaknuvši da Srbi nikada nisu namjerno granatirali grad i da su sva masovna stradanja rezultat lukave bošnjačke strategije.

'Izetbegovićeva strana je željela stranu intervenciju i sve što se događalo s muslimanske strane bilo je sračunato kako bi se u rat uvukli NATO i zapadne zemlje u njihovu korist', rekao je Karadžić. 'Granatirali su i snajperima ubijali svoj narod', dodao je, govoreći o Armiji BiH kao o stranačkoj vojsci SDA.

Po njegovim riječima, stradanje civila moglo se spriječiti prihvaćanjem njegove ideje o Sarajevu kao otvorenu gradu, ali to nije htjela 'politika koja želi 100 posto vlasti u 100 posto Bosne protiv kršćanske većine'.

Za smrt više od 40 civila na sarajevskoj tržnici Markalama Karadžić kaže da 'tamo možda i nije bilo civilnih žrvata, nego su tijela posijana', a za zarobljeničke logore u Omarskoj i Keratermu da su bili istražni centri redovitih tijela vlasti.

'U ono na Markalama može vjerovati samo onaj tko želi vjerovati, a ako imalo razmišlja vidjet će da je to inscenacija', rekao je Karadžić i upozorio sud da se lažima kako su to učinili Srbi siju klice budućih pokolja.

Govoreći o masakru nad 8000 Bošnjaka u Srebrenici, Karadžić je rekao da je to mit, a broj žrtava pretjeran.'Oni su tamo napravili svetište, to je mit, i skupili 8000 muslimana, a nisu mogli ni pokopati više od 2000 koliko ih tamo ima', rekao je Karadžić, tvrdeći da su u masovnu grobnicu pokopana tijela iz drugih, bližih i udaljenijih mjesta.

Dodaje da se i danas iskapaju tijela iz drugih dijelova BiH i prebacuju u Srebrenicu. 'Zločin je kad se ubije i jedan čovjek, čemu pretjerivati?', upitao je Karadžić suce.

Rekao je da su Srebrenica i Žepa, iako su 1993. proglašene zaštićenim UN-ovim zonama, bile uporišta muslimana 'koji su terorizirali Srbe, ubijali cijela sela na Božić i na slave, vojsci pucali u leđa i 'pokasapili' nemoćan narod bez ikakvih razloga'.

Karadžić je odbacio optužbe i za prisilno preseljavanje Bošnjaka i Hrvata iz Republike Srpske, rekavši da su oni odlazili dobrovoljno i organizirano, uz pomoć Međunarodnog crvenog križa i UNHCR-a, a da su srpski civili za sobom ostavljali 'topli ručak'.

Pri kraju uvodne riječi Karadžić je istaknuo da se ne boji suđenja, da se priprema s velikim poletom, ali da radeći cijeli dan i noć, ugrožava zdravlje. Dokaze je nazvao 'neselektivom hrpom materijala' koju su tužitelji predložili vodeći se 'kao marksisti idejom da će kvantiteta jednog dana prijeći u kvalitetu'.

Karadžić za nastavak suđenja ponovno predlaže jedan od triju scenarija - da se ono prekine kad Vijeće sigurnosti UN-a potvrdi njegov navodni sporazum s američkim posrednikom Richardom Holbrookom o imunitetu, da tužiteljstvo odbaci ili znatno skrati optužnicu ili, kao zadnje, da on do kraja svibnja iz dokaznog materijala izbaci sve 'nepotrebno trunje' i predloži dokaze koji jamče pošten postupak i završetak suđenja u roku od godinu i pol dana.

Nakon njegovih uvodnih riječi suđenje je ponovno privremeno prekinuto do rješenja Karadžićeve žalbe na prijašnju odluku raspravnoga vijeća kojom mu je odbijen zahtjev za još jednom odgodom suđenja radi novih priprema obrane.